Noć uoči Preobraženja prati staro narodno verovanje da se u ponoć „otvara nebo“ i da tada treba zamisliti želju. Za mame ona može imati posebno značenje.

Noć između 18. i 19. avgusta u narodnoj tradiciji prati jedno od najlepših verovanja vezanih za veliki hrišćanski praznik Preobraženje Gospodnje. Veruje se da se baš ove noći, uoči praznika, „otvara nebo“, zbog čega se u narodu može čuti i naziv Letnje Bogojavljenje.

Prema starom predanju, onaj ko u ponoć pogleda u nebo i ugleda trenutak njegovog „otvaranja“ treba da zamisli želju.

Za roditelje postoji možda i najlepši način da se ovo staro verovanje sačuva – da želja ne bude za njih, već za njihovo dete.

Možda vas zanima

Za njegovo zdravlje, sreću, mir, ljubav ili jednostavno da ga kroz život prati dobro.

Važno je, međutim, napraviti razliku: verovanje o otvaranju neba predstavlja deo narodnog predanja i običaja, a ne pravilo ili učenje Srpske pravoslavne crkve.

Zašto se govori o „Letnjem Bogojavljenju“?

Preobraženje Gospodnje, koje Srpska pravoslavna crkva obeležava 19. avgusta, jedan je od velikih praznika posvećen događaju opisanom u Novom zavetu.

Prema jevanđeljskom predanju, Isus Hristos poveo je apostole Petra, Jakova i Jovana na goru Tavor, gde se pred njima preobrazio. Njegovo lice zasijalo je poput sunca, a haljine su postale bele kao svetlost.

Upravo motiv božanske svetlosti i preobraženja kroz vreme je u narodnoj tradiciji povezan sa brojnim običajima i verovanjima.

Jedno od njih jeste da se u noći uoči Preobraženja nebo u ponoć na trenutak „otvara“.

Zbog sličnosti sa narodnim verovanjima koja prate Bogojavljenje, za ovu noć se ponegde koristi naziv Letnje Bogojavljenje.

Šta se, prema starom verovanju, radi u ponoć?

Narodno predanje kaže da bi ove noći trebalo pogledati prema nebu i zamisliti želju.

Nekada su ljudi, prema predanjima koja se prenose generacijama, ostajali budni čekajući ponoć u nadi da će videti taj poseban trenutak.

Danas ovaj običaj može imati i sasvim drugačije, porodično značenje.

Ne morate detetu obećavati da će se želja čudesno ostvariti. Možete jednostavno izaći zajedno na terasu ili u dvorište, pogledati u avgustovsko nebo i svako u sebi poželeti nešto lepo.

A mama može imati svoju malu tajnu – da svoju želju sačuva za dete.

Preobraženje u narodu označava i promenu prirode

Uz Preobraženje se vezuje poznata narodna izreka da se tada „preobražavaju gora i voda“.

Praznik dolazi u drugoj polovini avgusta, kada su promene u prirodi već primetne. Dani postepeno postaju kraći, noći svežije, a leto polako počinje da nagoveštava svoj kraj.

Otuda su nastala brojna narodna verovanja da od Preobraženja više nije isto ni sunce, ni voda, ni priroda.

U pojedinim krajevima postojalo je i verovanje da se posle Preobraženja više ne treba kupati u rekama, jer voda postaje hladnija. To je, takođe, narodni običaj, a ne crkveno pravilo.

Na Preobraženje se osveštava grožđe

Jedan od najpoznatijih običaja vezanih za sam praznik jeste osveštavanje grožđa.

Preobraženje pada tokom Gospojinskog posta, a grožđe se tradicionalno donosi u hram na blagoslov. U našem narodu dugo je postojala tradicija da se novo grožđe prvi put jede upravo nakon što bude osveštano na ovaj praznik.

Preobraženje tako u sebi spaja duboko hrišćansko značenje praznika i brojne narodne običaje koji su se tokom vekova prenosili sa roditelja na decu.

Jedna želja koju dete možda nikada neće ni čuti

Možda upravo zato večerašnje staro verovanje ima posebnu simboliku za roditelje.

Kada dođe ponoć, pogledajte u nebo.

Ne morate čekati čudo niti detetu govoriti da će se sve što poželi sigurno ostvariti. Dovoljno je da jedan stari običaj pretvorite u mali porodični trenutak.

A ako odlučite da zamislite želju za svoje dete, neka ona bude ona najjednostavnija koju roditelji vekovima nose u sebi – da bude zdravo, srećno i da ga kroz život prati dobro.

Ovo su svi običaji koje treba ispoštovati na Preobraženje Gospodnje.

Ostavi komentar