Nadimanje, mučnina i bolovi u stomaku nakon obroka neki su od znakova koji mogu ukazivati na to da dete teško podnosi određene namirnice. Ipak, tegobe nisu uvek očigledne, pa roditelji ponekad ne povezuju promene u detetovom zdravlju sa hranom koju jede. Intolerancija na hranu nastaje kada organizam teško vari ili obrađuje određene sastojke. Za razliku od alergije na hranu, koja uključuje reakciju imunog sistema, intolerancija je najčešće povezana sa procesima varenja. Simptomi mogu da se razlikuju u zavisnosti od namirnice i individualnih karakteristika deteta. Važno je, međutim, razlikovati intoleranciju od celijakije, autoimune bolesti koju pokreće unos glutena i koja može da ošteti sluzokožu tankog creva. Iako se u svakodnevnom govoru celijakija ponekad naziva intolerancijom na gluten, za njeno otkrivanje potrebna je odgovarajuća medicinska dijagnostika.
Koji simptomi mogu da ukažu na problem?
Kod dece se reakcije na određenu hranu mogu ispoljiti na različite načine. Među mogućim simptomima su:
- nadimanje i bolovi u stomaku;
- mučnina, a ponekad i povraćanje;
- ponavljane stomačne tegobe nakon obroka;
- proliv ili druge promene u pražnjenju creva;
- odbijanje pojedinih namirnica, naročito ako dete nakon jela oseća nelagodnost.
Ovi simptomi nisu specifični samo za intoleranciju. Mogu biti posledica različitih stanja, zbog čega nije dobro samostalno zaključivati da detetu određena namirnica smeta bez razgovora sa pedijatrom.
Danci samo u jednom slučaju vode decu kod lekara zbog prehlade: Bebe spavaju napolju na hladnoći, a roditelji ne paniče za svaku sitnicu
Ove stvari koje roditelji rade deca počinju da cene tek kada odrastu: Dugo im treba da shvate koliko su zapravo značajne
Zgrabila ga je za vrat i vikala: Ko je sad dominantan? Čuvena glumica sada i na sudu zbog prijava za nasilje nad decom
Usporeni rast i anemija mogu biti manje očigledni znaci celijakije
Pedijatar dr Alina Stanesku Pop upozorava da se celijakija kod dece ne mora uvek ispoljiti kroz tipične probleme sa varenjem. Kod pojedine dece mogu se javiti usporen rast ili anemija, čak i kada nema izraženih bolova u stomaku i drugih uobičajenih simptoma. Ako dete ne napreduje očekivanom brzinom ili ima anemiju čiji uzrok nije poznat, pedijatar može proceniti da li je potrebno ispitivanje na celijakiju ili neka druga dijagnostika. Zato je važno pratiti ne samo detetove tegobe nakon jela već i njegov rast, razvoj i opšte zdravstveno stanje.
Zašto su analize važne pre izbacivanja glutena?
Ako postoji sumnja na celijakiju, lekar može preporučiti krvne analize koje se koriste u početnoj proceni bolesti. U zavisnosti od rezultata i kliničke slike, mogu biti potrebni i dodatni pregledi. Jedna od najvažnijih stvari koju roditelji treba da znaju jeste da ne treba uvoditi bezglutensku ishranu pre završetka potrebnih testova, osim ako lekar ne preporuči drugačije. Kada dete prestane da unosi gluten, rezultati pojedinih testova mogu postati manje pouzdani. To može otežati postavljanje dijagnoze i dovesti do potrebe za dodatnim ispitivanjima. Ako dete već izbegava gluten, roditelji bi trebalo da to kažu lekaru i da ne vraćaju gluten u ishranu na svoju ruku, već da se posavetuju o narednim koracima.
Kada dete treba odvesti kod pedijatra?
Razgovor sa pedijatrom preporučuje se ako dete ima učestale ili dugotrajne stomačne tegobe, slabije napreduje u rastu, ima anemiju nepoznatog uzroka ili se njegovo opšte stanje menja. Lekar će na osnovu simptoma, istorije bolesti i pregleda proceniti koje analize imaju smisla. Nije potrebno samostalno izbacivati čitave grupe namirnica, jer nepotrebno restriktivna ishrana može otežati obezbeđivanje svih hranljivih materija potrebnih za rast i razvoj. Ako dete ima otežano disanje, oticanje jezika ili grla ili druge znake ozbiljne alergijske reakcije, potrebna je hitna medicinska pomoć. Pravovremeno utvrđivanje uzroka tegoba omogućava da dete dobije odgovarajuću terapiju i savete o ishrani. Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje pregled, dijagnozu ili preporuke zdravstvenog stručnjaka.



