Mame i tate
Mame i tate
U noći između subote, 24. oktobra, i nedelje, 25. oktobra 2026. godine, počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke na satu pomeraju se jedan sat unazad, što znači da ćemo spavati sat duže, ali ova promena ne mora svima da prija.
Tačno u tri sata posle ponoći časovnici će se vratiti na dva sata. I dok će mnogi uživati u dodatnom satu sna, roditelji beba i male dece mogli bi da primete promene u njihovim svakodnevnim navikama.
Stručnjaci upozoravaju da čak i pomeranje sata za samo jedan čas može privremeno da utiče na unutrašnji biološki ritam, kvalitet sna, raspoloženje i koncentraciju.
„Kako majke da postignu sve? Treba mi još jedna ja!“ Mama troje dece rekla naglas ono što mnoge žene svakodnevno osećaju
Ove rečenice sva deca treba da čuju od roditelja: Pomoći će im da izrastu u stabilne i srećne ljude
Deca se sve češće vraćaju iz škole bolesna: Ovih 5 pravila može da ih zaštiti od jesenjih infekcija
Kako pomeranje sata utiče na zdravlje?
Naš organizam funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu, odnosno cirkadijalnom ritmu, koji reguliše spavanje, budnost, lučenje hormona i brojne druge procese.
Kada se sat pomeri, organizmu je potrebno određeno vreme da se prilagodi novom rasporedu.
Kod pojedinih ljudi mogu se javiti pospanost, umor, razdražljivost, slabija koncentracija i poteškoće sa uspavljivanjem.
Iako se jesenje pomeranje sata uglavnom lakše podnosi od prolećnog, jer dobijamo dodatni sat, to ne znači da će svi automatski spavati duže.
Posebno osetljivi mogu biti ljudi koji već imaju probleme sa spavanjem, kao i deca koja su navikla na ustaljen dnevni ritam.
Zašto bebe i mala deca mogu da se bude ranije?
Roditelji bi trebalo da znaju da mala deca ne prate vreme na časovniku, već svoj unutrašnji ritam.
Ako se dete do sada budilo u sedam sati ujutru, nakon pomeranja sata može početi da se budi već u šest, prema novom vremenu.
Isto važi i za obroke, dnevno spavanje i večernje uspavljivanje.
Bebe i mala deca posebno su vezani za rutinu, pa iznenadna promena rasporeda može dovesti do ranijeg buđenja, nervoze ili otežanog uspavljivanja.
Dobra vest je da su ove promene najčešće prolazne i da se većina dece postepeno prilagođava.
Šta roditelji mogu da urade?
Najvažnije je da se detetov raspored ne menja naglo ukoliko ono teško podnosi promene.
Roditelji mogu postepeno da pomeraju vreme odlaska na spavanje, obroka i dnevnog odmora za desetak do petnaest minuta, dok se dete ne prilagodi novom vremenu.
Pomaže i boravak na dnevnom svetlu, naročito ujutru, jer prirodna svetlost ima važnu ulogu u usklađivanju biološkog sata.
Večernju rutinu trebalo bi zadržati što sličnijom dosadašnjoj. Kupanje, čitanje priče, prigušeno svetlo i mirna atmosfera mogu pomoći detetu da lakše zaspi.
Kod beba je važno pratiti znake umora i potrebe za hranjenjem, umesto insistiranja na strogom rasporedu.
Koliko traje prilagođavanje?
Neka deca gotovo i ne primete promenu, dok je drugima potrebno nekoliko dana, a ponekad i duže, da se vrate u uobičajeni ritam.
Roditelji ne bi trebalo da brinu ako se dete prvih dana nakon pomeranja sata probudi ranije ili uveče postane pospano pre uobičajenog vremena.
Važno je obezbediti dovoljno sna i izbegavati nagle promene u dnevnim navikama.
Ako problemi sa spavanjem potraju, postanu izraženi ili utiču na svakodnevno funkcionisanje deteta, preporučuje se savetovanje sa pedijatrom.
Koji uređaji će sami promeniti vreme?
Većina mobilnih telefona, računara i pametnih satova automatski će se prilagoditi zimskom računanju vremena, pod uslovom da je uključeno automatsko podešavanje.
Klasične zidne satove, budilnike i pojedine kućne uređaje potrebno je ručno podesiti.
Zimsko računanje vremena trajaće do poslednje nedelje marta 2027. godine, kada će kazaljke ponovo biti pomerene jedan sat unapred.