Pred matičara staju tek kad završe fakultete i kupe kola. U proseku brak traje nešto manje od 14 godina, a najčešće se razvode parovi koji imaju jedno dete

Nije ljubav u krizi, ali izgleda da brak više nije primarni cilj.

Najnoviji podaci pokazuju da je prošle godine u Srbiji pred matičara stalo manje parova nego godinu ranije. Oni koji su se  odlučili da izgovore sudbonosno „da“ to rade znatno kasnije nego prethodne generacije. Za bračni život uglavnom se bira partner koji je iste nacinalnosti, sa sličnim obrazovanjem…

Prema najnovijem saopštenju Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2025. godine u Srbiji su zaključena 29.402 braka. U poređenju sa prošlom godinom to je za 3,2 odsto manje nego godinu ranije. Prvi put pred maričara je stalo 24.309 mladenaca. Ukoliko pogledamo sitauciju iz 2024. statistika kaže da je taj broj za 2,8 odsto manji nego 2024. godine.

Možda vas zanima

Prvo kola, pa tek onda brak

Istraživanje je donelo i precizne podatke kada je reč o najzastupljenijim brakovima. Logično, najveći broj bračnih zajednica, čak 90 odsto njih, sklopljeno je između supružnika koji su državljani Srbije, dok je jako mali broj oni koji su bračnog partnera pronašli u nekoj drugoj državi. Očekivan podatak s obzirom na to da većina mladih ipak želi da ostane u zemlji u kojoj su im roditelja porodica i prijatelji te da izbegnu odlaske i situaciju da im na primer, majka plače na svadbi.  Postoje još tri parametra koji pokazaju koji su to najčešće sklopljeni brakovi:

  • Supružnici iste nacionalnosti  24.258 ili 82,5%
  • Isti stepen obrazovanja  20.180 odnosno 68,6%
  • Oboje u radnom odnosu 21.734 što je 73,9%

Brojevi pokazuju još jednu zanimljivu promenu. Mladenci više nisu toliko mladi. Prosečan mladoženja danas ima 34,4 godine, dok neveste u brak ulaze sa prosečno 31,4 godine. Drugim rečima, brak se sve češće sklapa tek kada su partneri već izgradili karijeru, kupili automobil ili rešili stambeno pitanje.

Razvod posle 14 godina

Uporedo sa opadanjem broja venčanja, opada i broj razvoda. Tokom prošle godine razvedeno je 10.148 brakova, što je 4,4 odsto manje nego 2024. godine. Evo kako izgleda ta satistika:

  • Najčešći su razvedeni brakovi s jednim detetom  gotovo 50 odsto
  • Izdržavana deca najčešće su dodeljena ženi, i to u 3.487 razvedenih brakova što je 65,6 odsto
  • Prosečno trajanje razvedenog braka u 2025. godini iznosi 13,9 godina

Država je i ranije uočila neophodnost da pomogne majkama koje posle razvoda ostaju same sa decom. Zbog njih je formiran Alimentacioni fond, koji ima za cilj da olakša svakodnevni život samohranog roditelja. Ovaj fond funkcioniše tako što posle odluke suda o dodljenoj alimentaciji, država preuzima isplatu u slučaju da partner to odbija da uradi. Situacija da mame nemjau ni za jogurt, a da tate deci kupuju skupe patike više nije moguća.

Ko ima pravo na novac iz Alimentacionog fonda?

Pravo na sredstva iz Alimentacionog fonda ima dete za koje postoji pravnosnažna i izvršna sudska odluka o izdržavanju (alimentaciji), a roditelj koji je u obavezi da plaća alimentaciju to ne čini.

Koji su uslovi?

Da bi dete ostvarilo pravo na sredstva iz Alimentacionog fonda, potrebno je da:

  • Postoji pravnosnažna i izvršna sudska odluka kojom je određena alimentacija,
  • Roditelj ne izmiruje svoju obavezu,
  • Bude pokrenut postupak prinudne naplate preko javnog izvršitelja,
  • Javni izvršitelj utvrdi da alimentacija ne može da bude naplaćena od dužnika.

Da li roditelj podnosi zahtev?

  • Roditelj ne podnosi poseban zahtev niti prikuplja dodatnu dokumentaciju za Alimentacioni fond
  • Kada javni izvršitelj utvrdi da naplata nije moguća, po službenoj dužnosti obaveštava Ministarstvo za brigu o porodici, koje donosi rešenje o isplati sredstava

Koliko novca može da se dobije?

  • Fond isplaćuje iznos alimentacije utvrđen sudskom odlukom, najviše do iznosa minimalne sume izdržavanja propisane u skladu sa zakonom
  • Nakon isplate, država taj novac potražuje od roditelja koji nije izvršavao svoju obavezu.

Zabranjeno preuzimanje tekstova bez navođenja izvora mame.rs

Ostavi komentar