Mame i tate
Mame i tate
Hanta virus nije bauk, ali nije ni nešto što treba olako shavtiti poručuju iz Svetske zdravstvene organizacije. U izjavi za Mame.rs portparol ove organizacije, Tarik Jašarević, govorio je o tome šta se trenutno dešava sa putnicima kruzera koji je plovio Atlanskim okeanom i gde su registrovani prvi slučajevi. Tri osobe sa ovog kruzera premunule su, dok je destak putnika zaražno. Kada je reč o ostalim putnicima, ali i merama koje SZO preuzima kako ne bi došlo do epidemije, Jašarević kaže da ste trenutno radi na vraćanju putnika sa kruzera i posade njihovim kućama.
– Putnici i posada su počeli da se vraćaju kući nizom posebno organizovanih letova. Dakle, ne komercijalnim letovima. SZO ovaj povratak realizuje vrlo pažljivo, operativne smernice su urađene korak-po-korak kako bi se obezbedio bezbedno dalje putovanje i povratak kući putnika i posade. Svi oni, putnici i posada će po dalsku u svoje kuće biti praćeni i narednih 42 dana – ističe na početku razgovora Jašarević.
PROCENA RIZIKA
Prema njegovim rečimo, SZO neprestano procenjuje opasnost i rizik po javno zdravlje. Taj nivo je, kako ističe, trenutno nizak, ili je umeren kada je reč o osobama koje su bile na brodu.
– Hantavirusi se uglavnom prenose kontaktom sa zaraženim glodarima ili njihovim izlučevinama. Infekcija virusom Anda prisutnim u Južnoj Americi, takođe i virusom Sin Nombre u Severnoj Americi, može dovesti do Hantavirus plućnog sindroma (HPS), teške respiratorne bolesti. Ovo je mnogo ređa bolest, sa stotinama slučajeva koji se prijavljuju svake godine širom kontinenta – navodi Jašarević.
Iako naizgled deluje kao da je reč o prehladi, ipak postoji značajna razlika.
– Simptomi uključuju groznicu, umor i brzu progresiju koja dovodi do otežanog disanja. Bolest može biti teška, iako je i dalje retka na globalnom nivou. Prenošenje sa čoveka na čoveka je ređe, čak i ako je reč o bliskim kontaktima – istče Jašarević za Mame.rs.
Iz Svetske zdravstvene organizacije ističu da ne postoji specifičan tretman za hanta virus.
– Međutim, neophodno je pažljivo posmatranje i rana, visoko-kvalitetna nega za one sa infekcijom. To može spasiti živote. Početno lečenje treba da uključuje adekvatnu negu antipireticima i analgeticima po potrebi. Antibiotici se generalno ne propisuju za lečenje hantavirusne infekcije, koja je virusna infekcija – objašnjava Jašarević.
Ukoliko bolest uzme maha nije isključeno ni da pacijent bude stavljen na respitore:
– Teška stanja mogu zahtevati medicinski kiseonik, ventilaciju ili naprednu terapiju podrške organima na jedinicama intenzivne nege. Sprečavanje hantavirusne infekcije prvenstveno zavisi od smanjenja kontakata između ljudi i glodara.
SEDAM VAŽNIH KORAKA
Kada je reč o merama prevancije Jašarević ističe da Svestka zdravstvena organizacija preporučuje sedam koraka:
1. Održavanje čistoće u domovima i na radnim mestima
2. Zatvaranje otvora koji omogućavaju glodarima da uđu u zgrade
3. Bezbedno skladištenje hrane
4. Pažljivo čišćenje podruma, šupa i ostalih prostora u kojima ima pacova i glodara
5. Nikako ne usisavati izmet glodaram, niti pribegavati suvom čišćenju prostora
6. Pre nego što počenete da čistite poprskajte prostor
7. Pojačajte higijenu, pogotovo pranje ruku
Podsetimo, hanta virus može da izazove dve teške bolesti: jednu koja pogađa pluća i drugu koja napada bubrege. Svake godine širom sveta, prvenstveno u Evropi i Aziji, registruje se oko 150.000 slučajeva hanta virusnog plućnog sindroma, podaci su koje je saopštio Nacionalni institut za zdravlje.