Na Preobraženje Gospodnje, jedan od velikih hrišćanskih praznika, teolog Nebojša Lazić za Mame.rs govori o njegovom dubokom značenju, ličnom preobražaju, ali i običajima i verovanjima koja se u našem narodu prenose generacijama.

Preobraženje Gospodnje danas obeležavaju vernici Srpske pravoslavne crkve, a ovaj veliki praznik prati niz običaja koji su se u srpskim porodicama prenosili sa kolena na koleno.

Mnogi će danas odneti grožđe u crkvu na osvećenje, setiti se stare izreke da se na Preobraženje „preobražava i gora i voda“, ali iza svega toga nalazi se mnogo dublja poruka.

Teolog Nebojša Lazić za Mame.rs govori o tome šta zapravo predstavlja Preobraženje, zašto je ovo praznik optimizma i svetlosti, ali i šta nam njegova poruka može značiti upravo onda kada smo opterećeni brigama, umorni ili izgubljeni.

Možda vas zanima

„Preobraženje je praznik optimizma“

Kako za Mame.rs objašnjava teolog Nebojša Lazić, Preobraženje nas podseća na mogućnost lične promene i na težnju svakog čoveka da bude bolji.

 – Preobraženje Gospodnje je veliki Hristov praznik. Spada u red najvećih, a kod nas se tradicionalno dočekuje u vedrom duhu. Preobraženje je praznik optimizma, praznik bodrenja. Svi mi, hteli ili ne, trudimo se da budemo najbolja moguća verzija sebe. A uzdizanje iznad zemlje simbolički – Hristovo uzdizanje na goru Tavor – predstavlja optimizam i zalog za lično preobraženje svakoga od nas. Tavor u prevodu sa jevrejskog znači palata čistote i svetlosti. Koliko god argumenata da imaš protiv sebe, ono što ti je potrebno je blagodat, koja će te u potpunosti promeniti. Naravno, moraćeš da se potrudiš i da postradaš, jer podvig niko nije ukinuo.

Poruka za trenutke kada smo opterećeni i izgubljeni

U svakodnevici ispunjenoj obavezama, brigom o porodici i decom, lako je zaboraviti na sebe. Upravo zato posebno snažno zvuči Lazićeva poruka o trenucima u kojima čovek oseća da je izgubio sebe.

 – Preobraženje je praznik svetlosti koja ne prolazi i koja nam je potrebna svima. U momentima briga i muka, kada smo opterećeni, izgubljeni i kada tražimo sebe, Preobraženje Gospodnje služi kao podsetnik da svi imamo u sebi blagodat. Da tražeći sebe nalazimo Gospoda – i tu počinje naša transformacija.

Zašto se baš danas osveštava grožđe?

Jedan od najpoznatijih običaja za Preobraženje jeste osveštavanje grožđa u crkvama. Iako se ovaj običaj često posmatra kao deo narodne tradicije, Lazić objašnjava da iza njega postoji mnogo dublja simbolika.

 – Narodna veselja, običaji i česti vašari po Srbiji govore koliko je duša naroda osetila ovu radost, ovaj pronalazak sebe i Boga, i dočarala ga kroz zajednicu. U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe i deli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja. A u krajevima gde nema grožđa – drugo voće.

Kako dodaje, osvećenje grožđa nije povezano samo sa plodovima zemlje.

 – Osvećenje grožđa na ovaj dan nema samo poljoprivredni karakter, već duboku evharistijsku (pričesnu) simboliku. Od grožđa se pravi vino, koje se na Svetoj Liturgiji pretvara u Krv Hristovu. Prinošenjem prvog roda grožđa u crkvu, vernici izražavaju zahvalnost Tvorcu na svim plodovima zemlje.

„Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi“

Uz veliki praznik vekovima su se razvijala i narodna verovanja. Lazić podseća na ona koja su posebno duboko ukorenjena u našem narodu.

 – Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi: lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava. Stari naši veruju da je nakon Preobraženja gotova sezona kupanja i da počinje sezona jesenjih i zimskih radova. Takođe, da se ptice nakon praznika počinju polako seliti na jug i da ih ne smemo uznemiravati.

Tajna oblaka na gori Tavor

Govoreći o Preobraženju, Lazić se osvrnuo i na fenomen koji se vezuje za goru Tavor u Izraelu, mesto na kojem se, prema Svetom pismu, dogodilo Preobraženje Hristovo.

  • Nauka ne može da objasni tajnu silaska oblaka na gori Tavor, koja se dešava jednom godišnje u Izraelu, gde se saglasno Svetom Pismu desilo Preobraženje Gospodnje.

On potom prenosi navode Sergeja Mirova o istraživanju ovog fenomena.

  • Kako je kazao Sergej Mirov, učesnik istrage koji je organizovao radnu grupu za istraživanje čudesnog znamenja pri Sinodalnoj bogoslovskoj komisiji, istraga je vođena uz pažnju izraelskih i ruskih meteorologa.
  • Po njegovim rečima, posle istrage specijalisti su došli do zaključka da je pri tako suvom vazduhu i takvoj temperaturi obrazovanje magle nemoguće. Mirov je istakao da se „silazak blagodatnog oblaka“ dešava samo na teritoriji pravoslavnog manastira. Dodao je da se u vreme prazničnog bogosluženja (čudesno javljanje se dešava na pravoslavni praznik Preobraženja) nad vernicima širi svetlucava lopta. Zatim se nad krstom hrama Preobraženja pojavljuje oblačić, koji se povećava i spušta na gomilu vernika, prekriva je i obliva životvornom vlagom.

O Blagodatnom ognju u Jerusalimu

Lazić je govorio i o Blagodatnom ognju u Jerusalimu i preneo tvrdnje akademika Pavla Florenskog o posmatranju ovog fenomena.

 – Akademik Ruske akademije nauka, predsednik radne grupe za čudesna znamenja Pavle Florenski, potomak čuvenog bogoslova, kazao je da je njegova ekipa posmatrala uz pomoć preciznih savremenih aparata razgaranje Blagodatnog ognja u hramu Groba Gospodnjeg u Jerusalimu uoči Vaskrsa.

„Zaključak je jednostavan: razgaranje je praćeno silnim pražnjenjem elektriciteta po celom hramu i okolini, slično onom koje se dešava pri velikim nepogodama – ali ovde nije bilo nepogode… Znači, ta pojava se može smatrati čudom“, smatra on.

Poruka za kraj: Budimo ljudi

I možda upravo poslednja poruka teologa Nebojše Lazića najbolje sažima ono što Preobraženje može da znači svakome od nas – ne samo danas, već i svakog narednog dana.

 – Svedočeći čudima svakodnevnog života, iskoristimo i ovaj, kao i svaki drugi praznik, kao motivaciju da budemo – po rečima patrijarha Pavla – ljudi. Jer kada budemo ljudi, bićemo i bliže Bogu i na putu ličnog preobraženja.

Zabranjeno preuzimanje tekstova bez navođenja izvora mame.rs

Ostavi komentar