Dete
Dete
Mala deca često ne umeju da objasne šta ih muči, ali promene u ponašanju mogu otkriti da prolaze kroz težak period. Stručnjaci upozoravaju da određeni obrasci ponašanja mogu biti znak da se dete ne oseća bezbedno u vrtićkom okruženju.
Kada dete krene u vrtić, roditelji uglavnom očekuju da će se posle perioda prilagođavanja radovati druženju, igri i novim iskustvima. Međutim, ponekad se iza svakodnevnih promena raspoloženja krije nešto ozbiljnije.
Poznati američki psiholog i stručnjak za razvoj dece dr Lorens Koen (Lawrence Cohen) godinama upozorava da deca retko direktno govore o problemima koje doživljavaju. Umesto toga, emocije pokazuju kroz ponašanje, promene navika ili fizičke tegobe.
Posebno je važno obratiti pažnju na nagle promene koje se javljaju bez jasnog razloga, jer upravo one mogu biti način na koji dete pokušava da pokaže da mu je potrebna pomoć.
Dečak nestao iz kreveta tokom spavanja: Mama se sledila, a sekund posle… evo gde ga je našla
Kada im je ćerka krenula u vrtić, videli su razliku! Milisavljevići su saznali – ćerka im ima poremećaj rasta
„Balkanska mama – posebna vrsta čoveka“ Influenserka Elma zapalila mreže: Ona ne mora da kaže volim te…
Znakovi koji se najlakše uočavaju
Postoje određene promene koje roditelji uglavnom brzo primete i koje mogu ukazivati da dete prolazi kroz neprijatna iskustva u kolektivu.
1. Česte povrede bez jasnog objašnjenja
Modrice, ogrebotine, ujedi ili druge povrede nisu neuobičajene kod dece predškolskog uzrasta, ali ako se ponavljaju ili dete izbegava da objasni kako su nastale, vredi dodatno obratiti pažnju.
2. Nagla promena stava prema vrtiću
Mališan koji je ranije rado odlazio u vrtić može iznenada početi da plače pred polazak, odbija da uđe u grupu ili svakodnevno traži razlog da ostane kod kuće.
3. Neobične reakcije na pojedine odrasle osobe
Ako dete pokazuje strah, uznemirenost ili izrazitu nelagodu u prisustvu određene osobe, roditelji bi trebalo da pokušaju da saznaju šta stoji iza takve reakcije.
4. Pojačana napetost i strahovi
Neka deca postaju plačljivija, nesigurnija ili mnogo teže podnose odvajanje od roditelja nego ranije.
5. Promene u ponašanju prema drugima
Povećana agresivnost, grubo obraćanje ili ponašanje koje ranije nije bilo karakteristično za dete ponekad mogu biti odraz onoga što doživljava u svojoj okolini.
Signali koje roditelji često ne povezuju sa problemima u vrtiću
Stručnjaci ističu da neka deca svoje emocije pokazuju na mnogo suptilniji način.
1. Problemi sa spavanjem
Teško uspavljivanje, noćna buđenja, noćne more ili nemiran san često se javljaju kada dete prolazi kroz stres.
2. Promene u apetitu
Neka deca iznenada počnu da odbijaju hranu, dok druga traže da jedu mnogo češće nego ranije.
3. Povlačenje iz društva
Ako dete koje je ranije volelo igru sa vršnjacima odjednom bira samoću i izbegava druženje, to može biti znak emocionalnog opterećenja.
4. Vraćanje ranijim navikama
Psiholozi upozoravaju da stres ponekad dovodi do regresije u ponašanju. Dete može ponovo tražiti cuclu, želeti da ga roditelji hrane ili pokazivati ponašanja koja je odavno prevazišlo.
5. Česte fizičke tegobe bez zdravstvenog uzroka
Bolovi u stomaku, glavobolja, mučnina ili osećaj malaksalosti, uprkos urednim nalazima, mogu biti način na koji telo reaguje na emocionalni stres.
Kada je vreme za razgovor?
Važno je naglasiti da nijedan od ovih znakova sam po sebi ne znači da dete trpi maltretiranje. Ipak, ako se više simptoma pojavi istovremeno ili traju duže vreme, roditelji bi trebalo da pokušaju da saznaju šta se dešava.
Najvažnije je da razgovor sa detetom bude nežan i bez pritiska. Umesto direktnih pitanja, stručnjaci preporučuju da roditelji kroz igru, crtanje i svakodnevni razgovor pokušaju da saznaju kako se mališan oseća u vrtiću.
Jer kada deca ne umeju da objasne svoje emocije rečima, ona ih često pokažu ponašanjem.