Dete
Dete
Posle završetka male mature, za osmake sada počinje možda i najvažniji deo procesa upisa – računanje bodova. Iako će preliminarni rezultati završnog ispita biti objavljeni 19. juna od 8 časova, većina učenika već ima okvirnu predstavu o svom učinku, jer su nakon svakog testa objavljena i zvanična rešenja.
Za upis u srednje škole maksimalno je moguće osvojiti 100 bodova. Od tog broja, čak 60 bodova dolazi iz uspeha tokom školovanja, dok završni ispit može da donese još najviše 40 bodova.
Za učenike koji planiraju da upišu četvorogodišnje obrazovne profile postoji jedna posebno važna granica – potrebno je imati najmanje 50 ukupnih bodova kako bi uopšte mogli da konkurišu za ove smerove.
Mala matura nije samo test znanja! Psihološkinja upozorava: Jedna greška može da ostavi trajne posledice
Roditelji stvaraju pritisak deci: Psihološkinja upozorava: Ovu grešku svi prave pred malu maturu
Zašto deca malu maturu doživljavaju kao pitanje života i smrti? Psihološkinja otkriva šta stoji iza ogromnog pritiska
Podsetimo, završni ispit sastojao se od tri testa: srpskog, odnosno maternjeg jezika, matematike i jednog predmeta po izboru. Učenici su mogli da biraju između biologije, geografije, istorije, fizike i hemije.
Testovi su bili sastavljeni tako da proveravaju znanje na osnovnom, srednjem i naprednom nivou postignuća. Prema dosadašnjoj strukturi, testovi od 20 zadataka uglavnom sadrže devet zadataka osnovnog nivoa, sedam zadataka srednjeg nivoa i četiri zadatka naprednog nivoa.
Kako se računaju bodovi iz škole?
Najveći broj poena učenici zapravo donose iz osnovne škole. Maksimalno mogu da osvoje 60 bodova, a računica je jednostavna.
Sabiraju se prosečne ocene iz šestog, sedmog i osmog razreda, a zatim se dobijeni zbir množi sa četiri.
Na primer:
(4,50 + 4,47 + 5,00) × 4 = 55,88 bodova
Dobijeni rezultat predstavlja broj bodova koje učenik nosi na osnovu uspeha tokom školovanja.

Koliko bodova donosi mala matura?
Preostalih 40 bodova moguće je osvojiti na završnom ispitu.
Najviše bodova donose srpski jezik i matematika, po 14, dok test iz izabranog predmeta može da donese najviše 12 bodova.
Svaki test ima po 20 zadataka, a svaki tačno rešen zadatak vredi jedan poen. Međutim, poeni se ne pretvaraju direktno u bodove, već se množe određenim koeficijentima.
Za srpski jezik i matematiku koristi se koeficijent 0,70, dok se za izabrani predmet koristi koeficijent 0,60.
Primer obračuna bodova sa završnog ispita
Ako je učenik na testu iz srpskog jezika tačno rešio 15 od 20 zadataka, broj bodova dobija se množenjem:
15 × 0,70 = 10,5 bodova
Ukoliko je na testu iz matematike imao 17 tačnih odgovora:
17 × 0,70 = 11,9 bodova
Kod izabranog predmeta, učenik koji je tačno uradio 18 zadataka dobija:
18 × 0,60 = 10,8 bodova
Kada se saberu sva tri rezultata, učenik sa završnog ispita nosi ukupno:
10,5 + 11,9 + 10,8 = 33,2 boda
Maksimalan broj bodova na završnom ispitu je 40.
Dodatni bodovi za takmičenja
Osim uspeha u školi i rezultata na maloj maturi, pojedini učenici mogu da ostvare i dodatnu prednost zahvaljujući uspesima na takmičenjima.
Najvredniji su rezultati sa međunarodnih takmičenja:
- prvo mesto – 12 bodova
- drugo mesto – 10 bodova
- treće mesto – 8 bodova
Za republička takmičenja učenici dobijaju:
- prvo mesto – 6 bodova
- drugo mesto – 4 boda
- treće mesto – 2 boda
Ako učenik ima više nagrada iz istog predmeta, uzima se u obzir samo ona koja mu donosi najveći broj bodova.
Gde se računa Vukova diploma?
Vukova diploma ne donosi posebne bodove, ali može da bude važna u situacijama kada više učenika ima isti broj poena.
U tom slučaju prednost najpre imaju nosioci diplome „Vuk Karadžić“. Ukoliko su i po tom osnovu izjednačeni, prednost imaju učenici sa boljim rezultatima na takmičenjima, a zatim oni koji su ostvarili više bodova na završnom ispitu.
Posebna pravila za specijalizovana odeljenja
Učenici koji žele da upišu specijalizovana odeljenja ili škole za talente polažu i poseban prijemni ispit, koji se organizuje pre završnog ispita.
Bez obzira na to, oni takođe polažu malu maturu, a za konačno rangiranje uzimaju se u obzir rezultati sa prijemnog ispita, bodovi sa završnog ispita, uspeh iz osnovne škole, kao i eventualni bodovi ostvareni na takmičenjima.
Za koje profile se polaže poseban prijemni?
Poseban prijemni polaže se za:
- umetničke škole i profile za talente (muzičke, baletske i likovne škole)
- odeljenja za učenike sa posebnim sposobnostima za matematiku, fiziku, računarstvo i informatiku
- profile za biologiju i hemiju
- profile za istoriju i geografiju
- filološka odeljenja
- sportska odeljenja
- profile za scensku i audio-vizuelnu umetnost
- obrazovne profile u kojima se deo nastave odvija na stranom jeziku
Zbog toga je važno da učenici koji konkurišu za ove profile pažljivo prate posebne rokove i pravila bodovanja, jer se razlikuju od postupka upisa u standardna odeljenja srednjih škola.