Naučnici su pratili više od 2.000 dece i utvrdili da je veći unos ultra-prerađene hrane povezan sa češćom pojavom anksioznosti, agresivnosti, hiperaktivnosti i drugih emocionalnih teškoća, dok zamena dela takve hrane voćem i povrćem može doprineti boljim rezultatima.

Predškolski period je vreme kada se mozak deteta intenzivno razvija, ali i kada se stvaraju prehrambene navike koje često ostaju prisutne tokom celog života. Novo istraživanje iz Kanade pokazuje da ishrana u tom uzrastu može biti povezana ne samo sa fizičkim zdravljem, već i sa emocionalnim razvojem i ponašanjem dece.

Studiju je predvodio Univerzitet u Torontu, a objavljena je u stručnom časopisu JAMA Network Open. Rezultati pokazuju da je veći unos ultra-prerađene hrane povezan sa češćom pojavom emocionalnih i bihejvioralnih problema kod dece nekoliko godina kasnije.

Naučnici su analizirali podatke više od 2.000 mališana koji su učestvovali u dugoročnom kanadskom istraživanju CHILD Cohort Study. Kada su deca imala tri godine, prikupljeni su podaci o njihovim prehrambenim navikama, dok je sa navršenih pet godina procenjivano njihovo emocionalno stanje i ponašanje pomoću standardizovanog upitnika koji se koristi u proceni dečjeg razvoja.

Možda vas zanima

Rezultati su pokazali da je svaki porast od 10 odsto kalorija koje deca unesu kroz ultra-prerađenu hranu bio povezan sa većim brojem emocionalnih i problema u ponašanju. Među njima su anksioznost, plašljivost, agresivnost, hiperaktivnost, kao i druge poteškoće u ponašanju.

Koje namirnice su se pokazale kao najproblematičnije?

Ultra-prerađena hrana podrazumeva industrijski proizvedene proizvode koji sadrže veliki broj aditiva i sastojaka koji se uglavnom ne koriste u pripremi hrane kod kuće. U ovu grupu spadaju zaslađeni i veštački zaslađeni napici, razne grickalice, gotova jela, kao i druga hrana koja je spremna za konzumaciju ili brzo podgrevanje.

Istraživači su primetili da pojedine vrste ultra-prerađene hrane imaju izraženiju povezanost sa problemima u ponašanju od drugih. Najjača veza uočena je kod zaslađenih gaziranih i negaziranih napitaka, pića sa veštačkim zaslađivačima, kao i gotovih obroka poput pomfrita ili industrijski pripremljenih testenina sa sirom.

Male promene mogu da naprave razliku

U nastavku istraživanja naučnici su analizirali šta bi se dogodilo kada bi deo ultra-prerađene hrane bio zamenjen manje prerađenim namirnicama.

Njihovi modeli pokazali su da bi zamena svega 10 odsto ukupnog energetskog unosa voćem, povrćem i drugim minimalno prerađenim namirnicama mogla da bude povezana sa boljim rezultatima na testovima koji procenjuju dečje ponašanje.

Autori istraživanja naglašavaju da njihovi rezultati ne dokazuju da ultra-prerađena hrana direktno izaziva probleme u ponašanju, ali ukazuju na vezu koja zaslužuje dodatna istraživanja.

Dodaju i da male promene u svakodnevnoj ishrani, poput zamene zaslađenih napitaka vodom ili češćeg uključivanja voća i povrća u obroke, mogu predstavljati važan korak ka zdravijem razvoju dece.

Izvor: Scitechdaily.com

Ostavi komentar