Pedijatar dr Saša Milićević podelio je potresna iskustva iz svoje prakse i upozorio da se najveći broj tragedija događa upravo u plitkoj vodi, gde roditelji često pomisle da opasnosti nema.

Tokom leta sve češće slušamo o slučajevima utapanja dece, ali malo ko zna da su ona među najčešćim uzrocima iznenadne smrti kod najmlađih.

Na to je upozorio pedijatar dr Saša Milićević, koji je na svom Instagram profilu podelio potresne primere iz dugogodišnje lekarske prakse i apelovao na roditelje da decu ni na trenutak ne ostavljaju bez nadzora u blizini vode.

  – Sezona je kada se priča o utopljenjima, to je često, ali samo da se zna da su utopljenja dece na drugom mestu o najčeščćim iznenadnim smrtima dece. Znači od svih živih bolesti, utopljenja su na drugom mestu. To govori naročito o tome koliko mi vodimo računa. Znam iz prakse slučaj deteta koje se udavilo u buretu – rekao je pedijatar i pokazao da je u buretu bilo svega dvadesetak centimetara vode.

Možda vas zanima

Tragedija u svega nekoliko centimetara vode

Kako objašnjava dr Milićević, za tragediju nije potrebna duboka voda.

 – Dete je bilo radoznalo, bili su na selu, oni prave roštilj, piju rakiju, dete se preturilo glavicom preko bureta. Unutra je bila mala količina vode ali jadno dete se držalo koliko je moglo, onda je palo i udavilo se u maloj količini vode. Jedva su ga našli. Znam i za devojčicu koja je imala epi-napad i pala je u baru i u njemu se nadisala vode. Voda je ušla u pluća, sprečila razmenu kiseonika i preminulo je – ispričao je.

Opasnost vreba i u kupatilu

Pedijatar upozorava da se nesreće mogu dogoditi i u sopstvenom domu.

 – Da ne pričam o tome da se deca udave u klozetskoj šolji. Roditelji ne primete, dete uđe, a mi stavljamo one kuglice, to deci deluje zanimljivo, mali je hteo da vidi šta je, preturio se glavicom na unutra, nije mogao da se izvuče i njegova mala glava je bila u šolji, on se utopio.

Najviše utapanja događa se u plitkoj vodi

Posebno ističe da roditelji često pogrešno misle da je opasna samo duboka voda.

 – To deluje drastično, a tek da ne pričam o bazenima i rekama. Deca moraju stalno da budu na oku. Nije bitna dubina. Deca se najmanje dave u dubokoj vodi jer tu svi vodimo računa. Niti dajemo da idu u duboko. Najveći procenat utopljenja je u plitkoj vodi, kada roditelji kažu „ma ništa mu neće biti“. Dete se oklizne, udare, oni se tiho utope. Nema zvanja u pomoć… Potonu, uđe voda, nastane taj laringospazam grkljan, deca ne mogu ni da potraže pomoć.

Na kraju je uputio jasan apel svim roditeljima.

 – Decu moramo da držimo pod kontrolom, voda je mnogo dobar sluga ali zao gospodar.

Kada se dete davi, sekunde odlučuju, a kako reagovati ranije smo pisali na našem portalu. Za Mame.rs tada je govorio Ivan Srdanov, plivački trener, koji je otkrio kako se dete može spasiti. 

Šta kažu stručne preporuke?

Američka akademija za pedijatriju (AAP) upozorava da se dete može utopiti u veoma maloj količini vode i za svega nekoliko minuta, zbog čega mališani moraju biti pod stalnim nadzorom u blizini bazena, kada, bureta, kanti, fontana i drugih izvora vode.

Zabranjeno preuzimanje tekstova bez navođenja izvora mame.rs

Ostavi komentar