Kroz likove iz knjiga deca upoznaju različite situacije i osećanja

Čitanje pred spavanje nije samo lep porodični ritual. Nekoliko minuta uz slikovnicu svakog dana može da bude dragoceno za razvoj detetovog govora, mašte, pažnje i emocionalnih veština.

U vremenu kada ekrani sve ranije postaju deo svakodnevice mališana, knjiga i dalje ima posebno mesto u detinjstvu. Kada mama ili tata čitaju detetu, ono ne sluša samo priču – uči nove reči, povezuje slike i događaje, postavlja pitanja i polako upoznaje svet kroz različite likove i njihove emocije. A ono što čitanje čini posebno vrednim jeste činjenica da dete tada dobija i nešto što nijedna aplikacija ne može da zameni – pažnju i bliskost roditelja.

Čitanje podstiče razvoj govora i jezika

Dete koje sluša priče susreće se sa mnogo više reči nego tokom svakodnevnih razgovora. Slikovnice mu omogućavaju da čuje nove izraze, upozna različite načine izražavanja i povezuje reči sa slikama i događajima. Zato ne morate čekati da dete nauči da govori kako biste počeli sa čitanjem. I bebe mogu da uživaju u slikovnicama, zvuku roditeljskog glasa i ponavljanju poznatih reči. Čak i kada dete još ne razume celu priču, ono sluša ritam jezika i postepeno usvaja njegove obrasce.

Možda vas zanima

To je i dragoceno vreme za povezivanje

Za mnoge mame čitanje pred spavanje postane jedan od najlepših dnevnih rituala. Dete sedi u krilu, sluša mamin ili tatin glas, gleda slike i zna da u tom trenutku ima punu pažnju roditelja. Takvi mirni trenuci mogu da doprinesu osećaju sigurnosti i bliskosti. Nije neophodno pročitati celu knjigu – ponekad je dovoljno nekoliko stranica i desetak minuta zajedničkog uživanja.

Priče pomažu deci da razumeju emocije

Kroz likove iz knjiga deca upoznaju različite situacije i osećanja. Zašto je meda tužan? Zašto se devojčica uplašila? Kako se zec oseća kada ga drugar ostavi samog? Takva pitanja daju roditeljima priliku da razgovaraju sa decom o emocijama na njima razumljiv način. Dete kroz priču može da uči da prepoznaje osećanja drugih i da razmišlja o različitim perspektivama.

Knjiga ostavlja prostor za dečju maštu

Kada gledaju crtani film, deca dobijaju gotove slike, glasove i pokrete. Kod čitanja je situacija drugačija. Dok slušaju priču, mališani mogu sami da zamišljaju kako izgleda neki lik, kuća u kojoj živi ili svet u kojem se radnja odvija. Zato je čitanje odličan način da se podstakne mašta, ali i razgovor. Posle nekoliko stranica pitajte dete:

  • „Šta misliš, šta će se sada dogoditi?“

  • „Zašto je ovaj lik tužan?“

  • „Šta bi ti uradio/la da si na njegovom mestu?“

  • „Kako misliš da se priča završava?“

Ne morate imati tačan odgovor. Važno je da dete razmišlja, povezuje događaje i slobodno izražava svoje mišljenje.

Ne morate čitati sat vremena – važno je da budete redovni

Mnogi roditelji pomisle da nemaju dovoljno vremena za čitanje. Međutim, nije potrebno da svakog dana pročitate celu knjigu. Za početak je dovoljno nekoliko minuta. Napravite mali ritual – posle kupanja, pred spavanje ili u nekom drugom delu dana kada ste zajedno i kada nema žurbe. I nemojte se plašiti da istu slikovnicu čitate iznova i iznova. Ako dete stalno traži istu priču, to je sasvim u redu. Ponavljanje mu pomaže da zapamti nove reči, predvidi šta sledi i učestvuje u priči.

Kako da čitanje bude zanimljivije deci?

Ne morate biti profesionalni glumac da biste detetu učinili priču zanimljivom. Promenite glas kada govori drugi lik, napravite pauzu pre važnog dela priče ili pokažite detetu ilustraciju i pitajte ga šta vidi. Dozvolite mu da okreće stranice, pokazuje slike i postavlja pitanja – čak i ako zbog toga čitanje traje duže. Najvažnije je da knjiga ne postane još jedna obaveza koju dete mora da ispuni.

Neka čitanje bude vreme za maženje, razgovor, smeh i zajedničko uživanje. Jer možda će dete jednog dana zaboraviti koju ste mu slikovnicu čitali tog dana, ali osećaj da je bilo ušuškano u maminom ili tatinom naručju dok mu neko čita priču može ostati jedna od lepih uspomena iz detinjstva.

Pridružite se našoj Viber zajednici.

Pridružite se

Ostavi komentar