Mame i tate
Mame i tate
Srpska pravoslavna crkva sutra, 12. avgusta, proslavlja Prepodobnu mati Angelinu Srpsku, svetiteljku čija životna priča ni posle više od pet vekova ne ostavlja ravnodušnim.
Iza njenog imena nije samo priča o veri i srpskoj istoriji. To je i priča o jednoj ženi i majci koja je doživela izgnanstvo, ostala bez supruga, a potom nadživela i svoju decu.
Uprkos svemu što ju je zadesilo, nastavila je dalje i ostala upamćena kao jedna od velikih žena srpske istorije i pravoslavne tradicije.
Ko je bila mati Angelina?
Angelina je bila ćerka albanskog velikaša Đorđa Arijanita i supruga srpskog despota Stefana Brankovića, sina despota Đurđa Brankovića.
Sa suprugom je živela u izgnanstvu, daleko od Srbije. Porodica je prolazila kroz veoma težak period, a Angelina i Stefan dobili su decu, među kojima su bili Đorđe i Jovan, budući srpski despoti.
Porodični život prekinula je Stefanova smrt 1476. godine. Angelina je ostala udovica sa decom, u vremenu kada su politička nestabilnost i život daleko od nekadašnjeg doma donosili dodatnu neizvesnost.
Ostala je sama sa decom
Upravo zbog toga priča o mati Angelini može biti posebno snažna majkama.
Posle smrti supruga odgovornost za porodicu i budućnost dece ostala je na njoj. Sa decom je prolazila kroz godine neizvesnosti i selidbi, da bi se život porodice Branković kasnije snažno vezao za Srem.
Njeni sinovi Đorđe i Jovan postali su srpski despoti. Đorđe je kasnije napustio svetovni život, zamonašio se i dobio ime Maksim.
Međutim, Angelinu su čekali novi i možda najteži životni udarci.
Nadživela je svoju decu
Mati Angelina doživela je ono čega se svaki roditelj najviše plaši – nadživela je svoju decu.
Posle brojnih gubitaka zamonašila se i život posvetila veri i očuvanju uspomene na svoju porodicu.
Posebno mesto u istoriji porodice zauzima manastir Krušedol na Fruškoj gori, čiji je nastanak početkom 16. veka vezan za Brankoviće, mitropolita Maksima i mati Angelinu.
Zašto je njen život i danas važan?
Prepodobna mati Angelina Srpska ostala je u crkvenoj tradiciji upamćena kao svetiteljka, ali kada se njena biografija pogleda iz ugla jedne žene, pred nama je i izuzetna priča o majčinstvu.
Bila je žena koja je izgubila dom, supruga i decu, ali koja nije dozvolila da njena porodica i ono što je predstavljala budu zaboravljeni.
Njena snaga nije bila u tome što nije poznavala bol, već u tome što je kroz njega nastavila dalje.
Zato je praznik koji SPC obeležava sutra prilika da se, osim verskog značaja ovog dana, podsetimo i životne priče jedne majke koja je prošla kroz iskušenja koja je teško i zamisliti, a čije ime traje vekovima.