Boravak u državnom vrtiću u pojedinim gradovima ne košta roditelje ništa, dok se drugde plaća nekoliko hiljada dinara. Kada dete mora u privatni vrtić, mesečna doplata može da premaši i 20.000 dinara.

Kada dete krene u vrtić, roditelji u Srbiji mogu da se nađu u potpuno različitim finansijskim situacijama – iako njihova deca koriste praktično istu uslugu. Dok je za jednu porodicu boravak u državnom vrtiću potpuno besplatan, druga za dete u drugom gradu plaća nekoliko hiljada dinara, a roditelji koji zbog nedostatka mesta moraju da koriste privatni vrtić mogu svakog meseca da izdvajaju i više desetina hiljada dinara.

Razlog je jednostavan: Srbija nema jedinstvenu cenu vrtića za celu zemlju. Ekonomsku cenu programa utvrđuju lokalne samouprave, koje zatim odlučuju koliko će tog iznosa finansirati iz budžeta, a koliko će ostati roditeljima.

Zato mesto stanovanja može napraviti ogromnu razliku u porodičnom budžetu.

Možda vas zanima

I postoji još jedna važna stvar – ekonomska cena vrtića i račun koji roditelj dobije nisu isto. Grad može utvrditi da boravak deteta realno košta 20.000, 25.000 ili više od 30.000 dinara, a da roditelj od toga plaća samo deset ili 20 odsto, ili čak ništa.

Koliko roditelji plaćaju vrtić – poređenje gradova

Na osnovu trenutno dostupnih odluka i podataka za 2026. godinu, razlike izgledaju ovako:

Već ova tabela pokazuje koliko je sistem neujednačen. Roditelj u Nišu za javni vrtić sada izdvaja oko 2.000 dinara, dok je u Bačkoj Palanci račun gotovo tri puta veći. U Beogradu i Novom Sadu osnovni boravak u gradskim vrtićima roditelji ne plaćaju.

Beograd ima visoku ekonomsku cenu, ali roditelji javni vrtić ne plaćaju

Beograd je posebno zanimljiv jer podatak o 33.000 dinara često dovodi roditelje u zabunu.

To nije iznos koji roditelj svakog meseca mora da plati za državni vrtić.

Grad Beograd je još 2023. uveo sistem besplatnih vrtića. Grad navodi da danas finansira boravak dece u javnim ustanovama, dok za dete u privatnom vrtiću koji je uključen u gradski sistem subvencija iznosi 33.000 dinara mesečno. Više od 80.000 mališana boravi u predškolskim ustanovama u okviru tog sistema.

Kod privatnih vrtića, međutim, može postojati doplata ako je njihova puna cena viša od subvencije ili roditelj koristi dodatne programe.

Zato nije precizno jednostavno reći da je „Beograd najskuplji“. Ekonomska vrednost usluge jeste visoka, ali je osnovni trošak za roditelja u gradskom sistemu praktično pokriven.

Novi Sad – državni vrtići besplatni, privatni druga priča

U Novom Sadu roditelji dece koja uspeju da dobiju mesto u PU „Radosno detinjstvo“ takođe ne plaćaju osnovni boravak.

Problem nastaje kod porodica koje ne dobiju mesto u javnom sistemu i moraju da izaberu privatni vrtić.

Grad za privatne predškolske ustanove predviđa subvencije koje se razlikuju prema uzrastu i programu. Prema javno dostupnim podacima, za celodnevni boravak dece do tri godine subvencija iznosi 16.000 dinara, a za decu od tri do sedam godina 13.000 dinara. Za poludnevne programe subvencije su niže.

Konačan račun roditelja zato zavisi od cenovnika konkretnog privatnog vrtića.

Niš napravio veliko smanjenje računa za roditelje

Jedna od većih promena dogodila se tokom 2026. u Nišu.

Grad je odlučio da svoje učešće u ekonomskoj ceni vrtića poveća sa 80 na 90 odsto.

Pošto je ekonomska cena bila 20.140 dinara, roditeljsko učešće tako pada na približno 2.014 dinara mesečno za dete u javnoj PU „Pčelica“.

Ali kod privatnih vrtića računica je potpuno drugačija.

Privatne ustanove u Nišu tokom 2026. naplaćuju približno 30.000 do 45.000 dinara, dok gradska subvencija pokriva oko 18.000 dinara. To znači da roditelju, u zavisnosti od konkretnog vrtića, može ostati doplata od približno 12.000 pa čak do 27.000 dinara mesečno.

Tu se najbolje vidi koliko je velika razlika između porodice koja dobije mesto u državnom i one koja je prinuđena na privatni vrtić.

Kragujevac – roditelji plaćaju 4.660 dinara

Od 1. januara 2026. ekonomska cena celodnevnog boravka u državnim predškolskim ustanovama u Kragujevcu iznosi 23.300 dinara.

Roditelji plaćaju 20 odsto tog iznosa, odnosno 4.660 dinara mesečno.

Pre poskupljenja roditeljsko učešće bilo je 4.420 dinara.

Postoje i kategorije porodica koje ostvaruju pravo na dodatno umanjenje ili potpuno oslobađanje od plaćanja.

Požarevac – cena porasla posle mnogo godina

U Požarevcu je za 2026. utvrđena ekonomska cena od 24.000 dinara mesečno po detetu.

Grad finansira 80 odsto, odnosno 19.200 dinara, dok roditelji plaćaju preostalih 20 odsto – 4.800 dinara.

Pre toga roditeljski račun iznosio je 3.800 dinara, pa je mesečna obaveza povećana za 1.000 dinara.

Bačka Palanka – 5.682 dinara mesečno

U Bačkoj Palanci je posle deset godina promenjena cena boravka u PU „Mladost“.

Za 2026. ekonomska cena iznosi 28.410 dinara, dok opština pokriva 80 odsto.

Roditelji za celodnevni boravak zato plaćaju 5.682 dinara mesečno.

Za celodnevni pripremni predškolski program roditeljsko učešće iznosi 5.011 dinara, dok se četvoročasovni pripremni program naplaćuje kroz cenu užine od 40 dinara dnevno.

A gde račun može da ode preko 15.000 dinara?

Najveće razlike uglavnom nastaju kada dete ne dobije mesto u državnom vrtiću i porodica mora da koristi privatnu ustanovu.

U Kraljevu je, nakon promene načina subvencionisanja privatnih vrtića, računato da bi kod pojedinih ustanova roditeljska doplata mogla biti oko 16.400 dinara mesečno, a kod skupljih privatnih vrtića i više.

U Nišu, kao što smo već naveli, razlika između pune privatne cene i subvencije može dovesti do mesečnog troška od približno 12.000 do 27.000 dinara.

Tako porodica sa dvoje dece u privatnom vrtiću može samo za ovu stavku izdvajati desetine hiljada dinara svakog meseca.

Zašto ne postoji jedna cena za celu Srbiju?

Predškolsko vaspitanje finansira se iz više izvora, a jedan od najvažnijih je lokalni budžet.

Lokalna samouprava utvrđuje ekonomsku cenu programa, a zatim može da finansira veliki deo tog troška. Zato činjenica da je ekonomska cena u jednom gradu viša ne znači automatski da roditelj tamo plaća više.

Najbolji primer su Beograd i Vrnjačka Banja.

U Beogradu subvencija iznosi 33.000 dinara, ali je osnovni boravak u gradskom sistemu pokriven. U poslednjoj dostupnoj odluci Vrnjačke Banje ekonomska cena bila je čak 43.906,51 dinar, ali je lokalna samouprava povećala svoje učešće na 89,3 odsto kako račun roditelja ne bi dramatično porastao.

Nije svejedno ni da li dete ide u državni ili privatni vrtić

Upravo zbog toga dve tabele zapravo postoje paralelno.

Državni vrtići često roditelje koštaju od nula do nekoliko hiljada dinara mesečno zahvaljujući finansiranju grada ili opštine.

Privatni vrtići mogu koštati 30.000, 40.000, 50.000 dinara ili više, pa je presudno koliku subvenciju daje lokalna samouprava.

Beograd je tu specifičan zbog fiksne subvencije od 33.000 dinara za privatne ustanove u gradskom sistemu.

Zato roditelji u Srbiji ne plaćaju isto

Kada se podvuče crta, odgovor na pitanje „koliko košta vrtić u Srbiji?“ jednostavno ne postoji kao jedna cifra.

Za jednu porodicu odgovor je nula dinara.

Za drugu je oko 2.000.

Za treću 4.000 do 6.000 dinara.

A porodica čije dete mora u privatni vrtić može nakon subvencije plaćati 15.000, 20.000 pa i više od 25.000 dinara mesečno.

I upravo zato grad u kojem porodica živi – kao i činjenica da li je dete dobilo mesto u državnoj ustanovi – može napraviti razliku od nekoliko desetina hiljada dinara u mesečnom porodičnom budžetu.

*U Srbiji ne postoji javno dostupna jedinstvena nacionalna baza sa aktuelnim cenama za svih više od 100 lokalnih samouprava. Tabela zato obuhvata gradove i opštine za koje su pronađene proverljive važeće ili poslednje javno dostupne odluke. Cene se menjaju odlukama lokalnih samouprava, a posebne kategorije porodica mogu imati dodatne subvencije ili potpuno oslobađanje od plaćanja.

Gradovi i opštine nastoje da rasterete porodični budžet

Iako se iznosi razlikuju od grada do grada, zajednički cilj lokalnih samouprava jeste da što veći deo stvarne cene boravka dece u vrtićima preuzmu na sebe i tako roditeljima olakšaju jedan od redovnih mesečnih troškova. U pojedinim sredinama vrtići su za roditelje potpuno besplatni, dok druge subvencijama pokrivaju najveći deo ekonomske cene.

Važnu ulogu ima i država, koja kroz sistem predškolskog vaspitanja, podršku porodicama i saradnju sa lokalnim samoupravama nastoji da stvori bolje uslove za odrastanje dece i usklađivanje roditeljstva i poslovnih obaveza.

Svako dodatno izdvajanje za vrtiće zato predstavlja mnogo više od pomoći kućnom budžetu. Ulaganje u dostupno predškolsko obrazovanje istovremeno je ulaganje u decu, porodicu i budućnost Srbije, a mere kojima država, gradovi i opštine rasterećuju roditelje posebno su značajne u vremenu kada troškovi života predstavljaju veliki izazov za mnoge porodice.

Izvori korišćeni u tekstu: zvanične odluke i saopštenja lokalnih samouprava i predškolskih ustanova, Grad Beograd, Grad Novi Sad, Grad Niš, Grad Kragujevac, Grad Požarevac, Opština Bačka Palanka, Opština Vrnjačka Banja, kao i lokalni mediji koji su preneli aktuelne odluke o ekonomskim cenama i subvencijama vrtića.

Ostavi komentar