Ovaj veliki praznik posvećen je rođenju Marije, majke Isusa Hrista, a u crkvenoj tradiciji predstavlja praznik radosti, nade i novog života.
Prema crkvenom predanju, Presveta Bogorodica rođena je od Joakima i Ane, koji su dugo bili bez dece i molili se za potomstvo. Njeno rođenje zato u sebi nosi posebnu poruku nade i radosti za porodicu.
Da li se danas posti?
Mala Gospojina nema svoj poseban višednevni post. Ove godine praznik pada u ponedeljak, 21. septembra, pa nema redovnog posta koji se vezuje za taj dan. Ipak, pravila posta mogu zavisiti od lične situacije i saveta sveštenika.
Najvažnije je da praznik ne bude samo dan običaja, već prilika za molitvu, zahvalnost, odlazak na liturgiju i okupljanje porodice.
Šta se radi na Malu Gospojinu?
Mala Gospojina je veliki crkveni praznik i u kalendaru je obeležena crvenim slovom. Vernici ovaj dan provode svečanije, u miru i sa porodicom, a mnogi odlaze u crkvu i prisustvuju liturgiji.
Za ovaj praznik vezani su i brojni narodni običaji i verovanja. Međutim, njih treba razlikovati od onoga što je crkveno pravilo. Crkva praznik pre svega usmerava ka molitvi, veri, zahvalnosti i radosti zbog Rođenja Presvete Bogorodice.
Zašto je Mala Gospojina posebno važna majkama?
Mala Gospojina mnogim ženama i majkama ima posebno mesto upravo zbog priče o Joakimu i Ani, roditeljima koji su dugo čekali dete, poput Svetog proroka Zaharije i pravedne Jelisavete, roditelja Svetog Jovana. Rođenje Presvete Bogorodice u crkvenoj tradiciji povezano je sa nadom, roditeljstvom i radošću zbog dolaska deteta.
Zato ovaj praznik mnoge porodice doživljavaju kao dan kada se posebno mole za zdravlje dece, mir u domu i dobrobit porodice.
Mala Gospojina nas podseća da je rođenje deteta u hrišćanskoj tradiciji povezano sa velikom radošću, ali i da su vera, ljubav i nada ono što porodicu drži na okupu.
Neka današnji praznik svim majkama, roditeljima i deci donese mir, zdravlje i radost.