Prvi meseci sa bebom ispunjeni su radošću, ali i brojnim nedoumicama. Roditelji, naročito oni koji prvi put dobijaju dete, često se pitaju da li se njihova beba razvija očekivanim tempom i kako da prepoznaju simptome koji zahtevaju dodatnu pažnju. Svako dete razvija se svojim ritmom i manje razlike u dostizanju razvojnih prekretnica ne moraju da ukazuju na problem. Ipak, postoje znaci koje je važno pratiti i o kojima treba razgovarati sa pedijatrom. Pravovremena procena može pomoći da se eventualne poteškoće prepoznaju i da beba dobije odgovarajuću podršku.
1. Žutica koja se pojačava ili dugo traje
Žutica je česta kod novorođenčadi i nastaje zbog povećanog nivoa bilirubina u krvi. Zbog toga koža i beonjače dobijaju žućkastu boju. Kod mnogih beba stanje se povlači tokom prvih dana ili nedelja, ali je važno pratiti kako se menja. Ako se žutica prvi put primeti nakon izlaska iz porodilišta, ako postaje izraženija ili traje duže nego što je očekivano, potrebno je javiti se pedijatru. Žutica koja se pojavi tokom prvih 24 sata života zahteva hitnu medicinsku procenu. Ne treba čekati da sama prođe, jer je ponekad potrebno proveriti nivo bilirubina i utvrditi uzrok.
2. Učestala dijareja, povraćanje i slabo dobijanje na težini
Bljuckanje nakon obroka i gasovi česta su pojava kod beba. Međutim, učestale vodene stolice, ponavljano povraćanje ili izostanak očekivanog napredovanja mogu ukazivati na problem koji zahteva pregled. Jedan od mogućih uzroka određenih tegoba jeste nedostatak enzima laktaze, koji učestvuje u razgradnji laktoze, odnosno mlečnog šećera. Ipak, slični simptomi mogu se javiti i zbog drugih stanja, pa se uzrok ne može pouzdano utvrditi samo na osnovu izgleda stolice ili učestalosti bljuckanja. Posebno obratite pažnju na znake dehidratacije, kao što su znatno manje mokrih pelena, suva usta, neuobičajena pospanost ili slabije hranjenje. Ako beba ne može da zadrži obrok, deluje izrazito malaksalo ili ima krv u stolici, potrebna je hitna procena lekara.
Da li dete nasleđuje veličinu stopala od majke ili oca? Saznajte kako genetika na veličinu obuće i razvoj deteta
Beba je počela da se guši, a mama je odmah reagovala: Pedijatar pokazao postupak koji može da spase život
Zašto beba plače baš kad ste najumornije: 7 stvari koje vredi proveriti pre nego što krenete da paničite
3. Ne reaguje na glasne zvuke
Provera sluha obavlja se već u porodilištu, ali roditelji i kasnije mogu da prate kako beba reaguje na zvuke iz okruženja. U prvim nedeljama reakcije mogu biti različite. Ipak, ako beba ne pokazuje nikakvu reakciju na glasnije zvuke ili se čini da ne reaguje na glas roditelja, potrebno je obavestiti pedijatra. Čak i ako je početni skrining sluha bio uredan, nove sumnje ne treba zanemarivati. Rano prepoznavanje eventualnih problema sa sluhom važno je za razvoj komunikacije i govora.
4. Jedno oko stalno skreće u stranu
Povremeno ukrštanje očiju može se javiti kod novorođenčadi dok se vid i kontrola pokreta očiju razvijaju. Međutim, ako jedno oko stalno skreće ka nosu ili u stranu, potrebno je obratiti se lekaru. Ako se razrokost često ponavlja ili ne prestaje tokom prvih meseci života, pedijatar može preporučiti pregled dečjeg oftalmologa. Stalno skretanje jednog oka ne treba automatski pripisivati nezrelosti, jer je važno proveriti da li je razvoj vida uredan.
5. Drhtanje brade koje ne prestaje
Povremeno podrhtavanje brade, naročito tokom plača, može se javiti kod beba u prvim nedeljama života. U nekim slučajevima povezano je sa nezrelošću nervnog sistema i vremenom se smanjuje. Ipak, ako je drhtanje uporno, veoma izraženo, javlja se i kada je beba mirna ili ga prate neuobičajeni pokreti, mlitavost ili promene u ponašanju, potrebno je potražiti medicinski savet. Ako beba ima ritmične trzaje koji ne prestaju kada joj nežno pridržite ud, otežano diše, menja boju kože ili slabije reaguje, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.
6. Ne pokušava da podigne glavu
Kontrola glave razvija se postepeno. U prvim nedeljama beba može nakratko da podigne glavu dok leži na stomaku, a tokom narednih meseci taj pokret postaje sve sigurniji. Ako beba ne pokazuje napredak u kontroli glave ili deluje izrazito mlitavo, važno je da to pomenete pedijatru. Samostalno podizanje glave nije veština koju svaka beba usvaja istog dana, pa procena treba da uzme u obzir celokupan razvoj i uzrast deteta. Vreme provedeno na stomaku može doprineti razvoju mišića, ali beba tokom toga mora biti budna i pod stalnim nadzorom odrasle osobe. Za spavanje je uvek položite na leđa.
7. Ne prati pogledom lice ili predmete
Vid se razvija tokom prvih meseci života, a beba postepeno uči da usmeri pogled i prati ono što se kreće ispred nje. Ako beba ne uspostavlja kratko vizuelno praćenje lica ili predmeta primerenih njenom uzrastu, ili ne pokazuje napredak tokom narednih nedelja, razgovarajte sa pedijatrom. On će proceniti da li je potreban pregled oftalmologa. Posebno je važno javiti se lekaru ako primetite beličast odsjaj u zenici, zamućen izgled oka ili naglu promenu u načinu na koji beba gleda.
8. Sa tri meseca ne pokazuje napredak u držanju glave
Do trećeg meseca mnoge bebe mogu stabilnije da drže glavu, a kada su na stomaku, podižu je i oslanjaju se na podlaktice. Ipak, tempo razvoja razlikuje se od deteta do deteta, a kod prevremeno rođenih beba često se uzima u obzir korigovani uzrast. Ako beba i dalje teško kontroliše glavu ili ne pokazuje očekivani napredak u pokretima, pedijatar može proceniti njen motorički razvoj i preporučiti dalje korake ako su potrebni. Nije razlog za paniku ako neka veština kasni nekoliko nedelja, ali nije dobro ni ignorisati uporno odsustvo napretka.
9. Ne pokušava da dohvati ili zadrži igračku
Tokom prvih meseci beba postepeno počinje da posmatra svoje šake, pomera ruke prema predmetima i pokušava da ih dodirne. Kasnije razvija sposobnost da predmet uhvati i kratko ga zadrži. Ako sa tri meseca još ne pokazuje interesovanje za predmete ili ne pokušava da ih dodirne, pomenite to pedijatru. Samo odsustvo hvatanja igračke u ovom uzrastu ne znači nužno da postoji razvojni problem, jer se ove veštine razvijaju postepeno. Važno je posmatrati i druge znakove razvoja, uključujući pokrete ruku i nogu, reakcije na okolinu i napredovanje u kontroli glave.
10. Ne uzvraća osmeh i slabo reaguje na ljude
Prvih dana života neki izrazi lica mogu biti refleksni, dok se socijalni osmeh, koji se javlja kao odgovor na lice ili glas bliske osobe, obično pojavljuje tokom prvih meseci. Do drugog ili trećeg meseca mnoge bebe počinju češće da se osmehuju ljudima, ispuštaju zvuke i pokazuju interesovanje za komunikaciju. Ako beba ne reaguje na obraćanje, retko usmerava pogled prema licima ili ne pokazuje očekivane oblike socijalne interakcije, razgovarajte sa pedijatrom. Važno je posmatrati celokupno ponašanje, a ne donositi zaključke na osnovu jednog znaka. Ako uz izostanak osmeha primetite da beba slabije reaguje na zvuke, ne prati pogledom ili gubi veštine koje je ranije imala, pregled ne treba odlagati.
Kada treba potražiti pomoć lekara?
Razvojne prekretnice predstavljaju smernice, a ne stroge rokove koje svaka beba mora da ispuni istog dana. Neke bebe određene veštine usvajaju ranije, a druge nešto kasnije. Ipak, roditelji ne treba da čekaju redovnu kontrolu ako primete simptome koji ih ozbiljno zabrinjavaju. Odmah potražite medicinsku pomoć ako novorođenče ima temperaturu od 38 °C ili višu, teško diše, poplavi, teško se budi, ima napad grčenja ili odbija hranjenje uz izrazitu malaksalost. Hitnu procenu zahtevaju i naglo pogoršanje stanja, znaci ozbiljne dehidratacije i žutica koja se pojavi tokom prvog dana života. Ako primetite da beba uporno ne usvaja određene veštine, ne napreduje ili izgubi sposobnost koju je ranije imala, obratite se pedijatru. Lekar može proceniti razvoj i odlučiti da li su potrebni dodatni pregledi. Roditeljska zabrinutost ne mora da znači da postoji ozbiljan problem. Ipak, bolje je proveriti ono što vas brine nego zanemariti simptom koji zahteva pažnju.



