Kada vazduh teže prolazi kroz nosne prolaze, disanje može postati glasnije, a hrkanje obično prestaje kada se stanje popravi

Povremeno hrkanje kod dece najčešće nije razlog za zabrinutost, naročito kada su prehlađena ili imaju zapušen nos zbog alergije. Međutim, ako dete hrče gotovo svake noći, otežano diše ili nakratko prestaje da diše tokom spavanja, važno je da roditelji obrate pažnju i potraže savet pedijatra. Uporno hrkanje može biti znak poremećaja disanja tokom sna, uključujući opstruktivnu apneju u snu. Ovo stanje može da naruši kvalitet odmora i utiče na detetovo raspoloženje, pažnju i svakodnevno funkcionisanje.

Kada hrkanje kod dece postaje razlog za brigu?

Ako dete povremeno hrče dok je prehlađeno, a problem nestane nakon oporavka, najčešće nema razloga za paniku. Ipak, ako se hrkanje ponavlja tri ili više noći nedeljno, javlja se i kada je dete zdravo ili je praćeno otežanim disanjem, trebalo bi zakazati pregled kod pedijatra. Posebnu pažnju zahtevaju situacije u kojima roditelji primete da dete tokom sna nakratko prestaje da diše, a zatim naglo udahne ili se trgne. Ovi simptomi mogu ukazivati na opstruktivnu apneju u snu, poremećaj kod kojeg dolazi do ponavljanog suženja ili zatvaranja gornjih disajnih puteva tokom spavanja. Dijagnozu, međutim, nije moguće postaviti samo na osnovu hrkanja.

Zašto deca hrču tokom spavanja?

Jedan od najčešćih razloga je zapušen nos tokom prehlade ili alergije. Kada vazduh teže prolazi kroz nosne prolaze, disanje može postati glasnije, a hrkanje obično prestaje kada se stanje popravi. Ako dete hrče i kada nema simptome infekcije, jedan od mogućih uzroka su uvećani krajnici ili treći krajnik, odnosno adenoidno tkivo. Kod dece ovo tkivo može da suzi prolaz vazduha, posebno kada se mišići opuste tokom spavanja. Na disanje mogu uticati i drugi faktori, pa je važno da lekar proceni šta uzrokuje tegobe kod konkretnog deteta.

Možda vas zanima

Kako prepoznati moguće znake apneje u snu?

Roditelji mogu da obrate pažnju na nekoliko simptoma koji se ponavljaju tokom noći:

  • glasno i učestalo hrkanje;
  • primetni prekidi disanja, nakon kojih dete naglo udahne;
  • naporno disanje, uz vidljivo uvlačenje prostora između rebara ili iznad grudne kosti;
  • spavanje otvorenih usta;
  • često menjanje položaja i nemiran san;
  • pojačano znojenje tokom spavanja.

Nijedan od ovih znakova sam po sebi ne potvrđuje apneju, ali njihova kombinacija, posebno uz redovno hrkanje, predstavlja razlog za pregled. Ako dete ima ozbiljne teškoće sa disanjem, plavičaste usne ili ne reaguje normalno, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Kako loš san utiče na ponašanje i razvoj deteta?

Kada je disanje tokom spavanja otežano, san može biti isprekidan čak i ako dete toga nije svesno. Zbog toga se tokom dana mogu pojaviti promene koje roditelji ne povezuju odmah sa noćnim odmorom. Dete može biti razdražljivo, umorno, imati poteškoće sa koncentracijom ili pokazivati pojačanu aktivnost. Mogu se javiti i problemi sa pažnjom, učenjem i raspoloženjem. Kod dugotrajnih i ozbiljnijih poremećaja disanja tokom sna mogu biti pogođeni i rast i opšte zdravlje deteta. Ipak, ovi simptomi imaju različite moguće uzroke, pa je važno da se ne pripisuju automatski hrkanju, već da se procene u sklopu lekarskog pregleda.

Kada treba odvesti dete kod pedijatra?

Ako dete redovno hrče, diše na usta i kada nije prehlađeno ili pokazuje znake otežanog disanja tokom sna, zakažite pregled. Nemojte čekati da problem traje mesecima, naročito ako primećujete prekide disanja ili promene u ponašanju tokom dana. Korisno je da roditelji zabeleže koliko često dete hrče, da li se budi tokom noći i kakvo mu je ponašanje tokom dana. Kratak snimak disanja tokom spavanja, napravljen bez ometanja deteta, može pomoći lekaru da bolje razume simptome, ali ne može zameniti pregled. Pedijatar će proceniti stanje i, ako je potrebno, uputiti dete specijalisti za uho, grlo i nos (ORL). U zavisnosti od simptoma, može biti preporučena polisomnografija — ispitivanje tokom kojeg se prate disanje, nivo kiseonika u krvi i druge funkcije organizma dok dete spava.

Kako se leči hrkanje kod dece?

Terapija zavisi od uzroka i ozbiljnosti problema. Ako je hrkanje posledica prehlade ili alergije, lekar može preporučiti odgovarajuće mere ili terapiju za ublažavanje simptoma. Kada su uvećani krajnici ili treći krajnik uzrok značajnog suženja disajnih puteva, u određenim slučajevima može se razmotriti njihovo hirurško uklanjanje. Za neku decu postoje i druge mogućnosti lečenja, u zavisnosti od nalaza i težine poremećaja. Redovno hrkanje ne znači nužno da dete ima ozbiljnu bolest, ali nije dobro ni zanemarivati ga ako se ponavlja ili je praćeno otežanim disanjem. Pravovremena procena može pomoći da se utvrdi uzrok i poboljša kvalitet sna, a time i detetovo svakodnevno funkcionisanje.

Pridružite se našoj Viber zajednici.

Pridružite se

Ostavi komentar

AV-US_750x200
AV-US_320x100