Beba je do juče normalno sisala, a onda odjednom počinje da okreće glavu, izvija se, plače ili potpuno odbija dojku? To može da bude štrajk dojenja – najčešće prolazna faza koja ne znači da je beba spremna da prestane da sisa. Štrajk dojenja je period tokom kojeg beba koja je prethodno normalno sisala iznenada počinje da odbija dojku. Može da preskače podoje, da se okreće od dojke, negoduje ili da prihvata sisanje samo kada je pospana. Iako ovakva situacija može biti veoma stresna za majku, štrajk dojenja najčešće traje nekoliko dana i ne znači automatski da je došlo vreme za odvikavanje od dojenja.
Zašto beba odjednom odbija dojku?
Uzroci mogu biti različiti, a ponekad ih nije moguće lako utvrditi. Štrajk može da se pojavi kada beba prolazi kroz neku vrstu fizičkog ili emocionalnog stresa. Među mogućim uzrocima su:
- nicanje zuba i bolne desni,
- prehlada ili druga bolest,
- zapušen nos zbog kojeg beba teže diše tokom sisanja,
- bol ili upala uha,
- promena rutine, putovanje ili selidba,
- mnogo poseta i stimulacije,
- promena mirisa majke zbog novog parfema, sapuna ili dezodoransa,
- promena količine ili brzine otpuštanja mleka,
- neprijatno iskustvo tokom prethodnog podoja,
- korišćenje flašice ili cucle kod neke dece.
Kod starijih beba i promena svakodnevne rutine može uticati na ponašanje tokom podoja.
I količina mleka može da igra ulogu
Promene u protoku mleka takođe mogu da budu razlog zbog kojeg beba počinje da negoduje na dojci. Ako je refleks otpuštanja mleka veoma snažan, beba može da se zagrcne, kašlje ili počne da izbegava dojku jer joj je protok neprijatan. S druge strane, ako mleko sporije dolazi ili je količina manja nego što beba očekuje, može postati nervozna i odustati od sisanja. Ukoliko postoji sumnja na problem sa količinom mleka ili napredovanjem bebe, korisno je razgovarati sa pedijatrom ili savetnikom za dojenje.
Može li soor da izazove odbijanje dojke?
Može. Soor je gljivična infekcija usne duplje izazvana gljivicom Candida. Kod bebe može izazvati nelagodnost ili bol tokom sisanja, zbog čega ona može početi da izbegava dojku. Ako postoji sumnja na soor ili neku drugu infekciju, potrebno je obratiti se pedijatru. Ne treba samostalno započinjati terapiju.
Šta mama može da uradi kada beba odbija da sisa?
Najvažnije je da ostanete mirni i da bebu ne prisiljavate na dojku. Pokušajte da ponudite dojku kada je beba pospana ili tek što se probudila. Nekoj deci tada prija više nego kada su potpuno budna i uznemirena. Može pomoći i kontakt koža na kožu. Provedite što više mirnog vremena sa bebom, bez pritiska da mora odmah da sisa. Prigušeno svetlo, tiha prostorija i manje spoljašnjih stimulansa takođe mogu da olakšaju ponovno prihvatanje dojke. Možete pokušati i sa položajem u kojem je beba ranije rado sisala. Nekada promena položaja ili mesta za dojenje napravi razliku.
Ne terajte bebu da sisa
Kada beba odbija dojku, guranje glave prema dojci ili insistiranje na podoju može dodatno povećati stres. Umesto toga, ponudite dojku više puta tokom dana, ali bez prisile. Ako beba prihvata dojku samo kada je pospana, to može biti jedan od načina da se tokom štrajka postepeno vrati na uobičajeno sisanje. Kontakt koža na kožu, nošenje bebe i zajedničko mirno vreme mogu pomoći da se ponovo uspostavi osećaj sigurnosti i bliskosti.
Šta ako beba i dalje neće da sisa?
Ako beba preskače podoje, majka bi trebalo da izmlaza mleko približno onoliko često koliko bi beba inače sisala. Na taj način može pomoći da se održi proizvodnja mleka i izbeći prepunjenost dojki. Izmlazano mleko može se ponuditi bebi na način koji odgovara njenom uzrastu i situaciji, uz savet zdravstvenog radnika ako je potrebno. Ako štrajk traje duže ili beba unosi znatno manje mleka nego inače, važno je potražiti stručnu pomoć.
Koliko traje štrajk dojenja?
Trajanje nije isto kod svake bebe. Kod mnogih beba štrajk traje nekoliko dana i spontano se povuče kada se ukloni uzrok ili kada se dete ponovo opusti tokom podoja. Ponekad može trajati i duže. Važno je znati da štrajk dojenja nije isto što i prirodno odvikavanje od dojenja. Naglo odbijanje dojke kod bebe koja je prethodno normalno sisala češće predstavlja znak da se nešto promenilo nego da je dete odlučilo da prestane da doji.
Kada treba pozvati pedijatra?
Posebno je važno obratiti pažnju na to koliko beba mokri i da li dobija dovoljno mleka. Javite se pedijatru ako beba uporno odbija da jede, ima primetno manje mokrih pelena, deluje neuobičajeno pospano ili malaksalo, ima temperaturu, otežano diše, povraća ili pokazuje druge znake bolesti. Pregled je posebno važan ako sumnjate na bol u uhu, infekciju u ustima, problem sa desnima ili neki drugi zdravstveni uzrok odbijanja dojke.
Najvažnije je strpljenje
Štrajk dojenja može da bude iscrpljujući i za bebu i za majku, ali najčešće predstavlja prolaznu fazu. Mirno okruženje, kontakt sa bebom, često nuđenje dojke bez prisile i održavanje proizvodnje mleka izmlazanjem mogu biti deo strategije za povratak na dojenje. Ako niste sigurni šta se događa ili beba ne unosi dovoljno mleka, nemojte čekati da problem traje danima – podrška pedijatra ili stručnjaka za dojenje može mnogo da pomogne. I najvažnije: iznenadno odbijanje dojke ne znači automatski da je beba spremna da se odvikne od dojenja. Prvo treba pokušati utvrditi zbog čega se štrajk pojavio i istovremeno se pobrinuti da beba dobija dovoljno hrane i tečnosti.