Usklađivanje radnog vremena roditelja sa školskim obavezama dece jedan je od problema sa kojim se porodice svakodnevno susreću. Ko će preuzeti dete kada se nastava završi, kada će se raditi domaći zadaci i koliko će posle svega ostati vremena za igru i porodicu, pitanja su koja dobro poznaje gotovo svaki roditelj mlađeg školarca.
U delu škola u Srbiji počeo je da se primenjuje drugačiji model koji bi mogao da rastereti i decu i njihove roditelje.
OŠ „Sava Žebeljan“ u Crepaji jedna je od 20 škola u Srbiji koje su uključene u novi model celodnevne nastave, a za početak su njime obuhvaćeni učenici prvog i četvrtog razreda. Projekat je napravljen po uzoru na savremene evropske škole, finansira ga Svetska banka, a sprovodi se uz podršku Ministarstva prosvete.
Roditelji su me zbog invaliditeta ostavili tetki, a onda su čuli koliko zarađujem: Pokrenuli su hajku, ali sam im u lice sasula sve porodične tajne
Gen Z govori u šiframa: Ove izraze roditelji moraju znati da bi razumeli njihov jezik
Profesor iz Amerike poslao važnu poruku roditeljima: Tiče se vakcinacije i morbila
O novom modelu nastave pisao je i RTS.
Knjige ostaju u školi, domaći se završava uz učitelje
Promena se možda najbolje vidi kada dete završi svoj školski dan.
Učenici obuhvaćeni programom više vremena provode u školi, ali pored redovne nastave imaju odmore, ručak, sekcije, sportske aktivnosti, strani jezik i ekologiju.
Jedna od najvećih novina jeste to što knjige i sveske ne nose svakodnevno kući, dok domaće zadatke završavaju u školi, gde su im na raspolaganju učitelji i drugari.
Za dete to znači da po povratku kući nema još nekoliko sati školskih obaveza, a za roditelje manje večernjeg proveravanja zadataka, svezaka i pripremanja za naredni dan.
Promena posebno značajna za zaposlene roditelje
Novi sistem ima još jednu važnu prednost za porodice u kojima oba roditelja rade.
Umesto svakodnevnog organizovanja ko će već oko podneva preuzeti mlađeg školarca, dete duže ostaje u organizovanom i bezbednom školskom okruženju.
Roditelji čija deca već pohađaju nastavu po ovom modelu pozitivno su reagovali na promenu. Kao jednu od prednosti vide i to što mališani više vremena provode sa vršnjacima, druže se i učestvuju u različitim aktivnostima, umesto da slobodno vreme provode pred telefonima i računarima.
Na taj način promena koju je država podržala ne odnosi se samo na organizaciju časova, već zadire i u svakodnevni život porodice.
Cilj je i bolji uspeh dece
Celodnevna nastava nije uvedena samo kako bi se roditeljima olakšala organizacija dana.
U školi u Crepaji očekuju da će novi način rada uticati i na rezultate učenika, koji su na završnim ispitima do sada bili ispod proseka.
Ideja je da deca dobiju više vremena za učenje i podršku nastavnika, ali i da se klasična organizacija školskog dana prilagodi njihovim potrebama.
Veliku promenu osetili su i četvrtaci. Umesto tradicionalnog rasporeda u kojem se časovi smenjuju na 45 minuta, njihov dan sada je drugačije organizovan i uključuje različite vrste aktivnosti.
Škola prešla na jednosmensku nastavu
Uvođenje projekta donelo je još jednu veliku promenu – škola u Crepaji prešla je na jednosmenski rad.
Plan se tu ne završava. Predviđeno je da se model postepeno proširuje i da do 2030. godine njime budu obuhvaćeni svi razredi ove škole.
Od Svetske banke očekuje se ukupno 75.000 evra finansijske podrške, koja bi trebalo da bude iskorišćena za nastavni materijal i studijske izlete.
Škola prilagođenija životu savremene porodice
Primer iz Crepaje pokazuje kako podrška države novim obrazovnim modelima može da donese promenu koja se ne završava na vratima učionice.
Ako dete domaći zadatak završi uz nastavnika, ako tokom dana ima vreme za učenje, ručak, sport, druženje i druge aktivnosti, roditelji po završetku svog radnog dana više ne moraju da započinju „drugu smenu“ sa školskim obavezama kod kuće.
Istovremeno, cilj novog pristupa jeste da deca dobiju kvalitetnije organizovan školski dan i veću podršku u učenju.
Upravo zato će iskustva Crepaje i ostalih škola uključenih u program biti važna – jer će pokazati koliko ovakav model može da unapredi obrazovanje, ali i da školu učini bolje prilagođenom stvarnom životu dece i njihovih roditelja.