Mame i tate
Mame i tate
Ovaj praznik prate brojna narodna verovanja, a posebno se ističe običaj za koji se veruje da donosi mir, blagostanje i dobre odnose među ljudima. Sveti Agatonik bio je hrišćanski svetitelj koji je živeo u Nikomediji i propovedao hrišćansku veru. Prema predanju, uspeo je da u hrišćanstvo prevede čitav grad Želino, na području današnje Severne Makedonije.
U vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, Agatonik je uhapšen zajedno sa drugim vernicima. Nakon mučenja, stradao je kao mučenik. Kasnije je u Carigradu podignut i hram posvećen ovom svetitelju.
Sveti Agatonik i narodna verovanja
Dan Svetog Agatonika pada u periodu koji narod naziva Međudnevica, odnosno vremenu između Velike i Male Gospojine. U ovom periodu tradicionalno su se održavali vašari i sabori širom Srbije. Prema narodnom verovanju, na Svetog Agatonika „valja“ trgovati, pa su vašari bili prilika za kupovinu, prodaju, ali i susrete sa rodbinom, prijateljima i poznanicima. Ovaj dan zato se povezuje sa obnovom odnosa i željom da ljudi u miru i slozi uđu u predstojeći period.
Običaj koji se posebno poštuje
Jedno od najpoznatijih narodnih verovanja jeste da ovaj dan treba iskoristiti za obnavljanje prijateljskih i rodbinskih veza. Veruje se da razgovor, pomirenje i susret sa dragim ljudima na ovaj praznik donose mir i blagostanje u narednom periodu. Zato su se nekada ljudi okupljali na saborima i vašarima, gde se trgovalo, družilo i održavali kontakti sa porodicom i prijateljima. Drugim rečima, Sveti Agatonik u narodnoj tradiciji nije samo dan za običaje već i prilika da se ne zaborave ljudi koji su nam važni.
Veruje se da posebno štiti vid i kožu
U pojedinim narodnim verovanjima Sveti Agatonik se smatra zaštitnikom ljudi koji imaju zdravstvene tegobe, naročito one povezane sa vidom i kožom. Zbog toga neki vernici na ovaj dan odlaze u crkvu, pale sveću i mole se za zdravlje, zaštitu i dobrobit svojih najbližih.
Dan za mir, porodicu i dobre odnose
Sveti Agatonik ove godine pada u petak, 4. septembra, a poruka narodnog običaja koji prati ovaj praznik jednostavna je i danas veoma bliska – čuvati dobre odnose, oprostiti, pomiriti se i ne zaboraviti porodicu i prijatelje. U vremenu kada često nemamo dovoljno vremena jedni za druge, možda je upravo to najlepši deo tradicije koja se vezuje za ovaj praznik: pronaći trenutak za razgovor, posetu i toplu reč. Jer, bez obzira na narodna verovanja, mir u porodici, zdravlje i bliskost sa ljudima koje volimo vrednosti su koje svako od nas želi da sačuva.