Nikola Tesla ostao je upamćen kao jedan od najvećih pronalazača u istoriji, ali je tokom života često isticao da je izuzetne sposobnosti nasledio od majke. Georgina Đuka Tesla nije imala formalno obrazovanje, a ipak je bila toliko domišljata da je njen sin o njoj pisao sa ogromnim divljenjem. Njena životna priča nosi važnu poruku o roditeljstvu, talentu i znanju koje se ne stiče samo u školi.
Kada se govori o detinjstvu Nikole Tesle, najčešće se pominju njegovi prvi izumi, neobična mašta i interesovanje za prirodne pojave. Međutim, iza dečaka koji će jednog dana promeniti svet stajala je žena čije su sposobnosti ostavile dubok trag u njegovom životu.
Bila je to njegova majka Georgina Đuka Tesla, rođena Mandić.
Niš posle skoro 50 godina dobija novi studentski dom: Biće mesta za 402 studenta, poznato kada se očekuje useljenje
Mama izašla iz sobe i preko kamere gledala šta će beba uraditi: Počela je da plače, a onda se dogodilo nešto neočekivano
Vaše srce je krenulo dalje nakon razvoda, ali dečje još živi u staroj porodici: Kako detetu olakšati kada mama ili tata pronađu novog partnera?
Živela je u 19. veku, u vremenu kada mnoge devojčice nisu imale mogućnost da se školuju. Ni Đuka nije stekla formalno obrazovanje, ali je posedovala izuzetnu praktičnu inteligenciju, pamćenje i sposobnost da osmisli korisne predmete.
Nikola Tesla kasnije je upravo u njoj prepoznavao jedan od izvora sopstvenog pronalazačkog dara.
Nije imala školsku diplomu, ali je pravila sopstvene izume
Đuka Tesla bila je supruga pravoslavnog sveštenika Milutina Tesle i majka petoro dece.
Pored brojnih porodičnih obaveza, bavila se izradom različitih kućnih pomagala i predmeta koji su olakšavali svakodnevni život.
Prema Teslinim autobiografskim zapisima, njegova majka imala je naročitu sposobnost da osmisli i napravi praktične naprave, uključujući alate za kućne poslove.
Bila je vešta u ručnom radu, a posedovala je i izuzetno pamćenje.
Tesla je navodio da je mogla da zapamti i recituje veliki broj narodnih pesama, iako nije znala da čita i piše.
Njeno znanje nije dolazilo iz udžbenika, već iz iskustva, posmatranja, rada i sposobnosti da pronalazi rešenja.
Tesla je verovao da je pronalazački dar nasledio od majke
U autobiografiji „Moji izumi“, Nikola Tesla posebno se osvrnuo na sposobnosti svoje majke.
Opisivao ju je kao izuzetnu ženu i pronalazača, ističući da je upravo od nje nasledio sklonost ka stvaranju novih stvari.
Za Teslu, Đuka nije bila samo majka koja je brinula o porodici. Bila je osoba čija je kreativnost predstavljala primer onoga što ljudski um može da postigne i bez formalnog obrazovanja.
Njena sposobnost da uoči problem, zamisli rešenje i zatim ga napravi sopstvenim rukama bila je osobina koju je Tesla veoma cenio.
Iako se izraz „genije“ često koristi kada se govori o Đuki Tesli, najpreciznije je reći da ju je njen sin smatrao izuzetno nadarenom ženom i da joj je pripisivao važan deo svog pronalazačkog talenta.
Dečak koji je odrastao uz majčinu domišljatost
Nikola Tesla rođen je 1856. godine u Smiljanu, u porodici u kojoj su se negovali rad, znanje i duhovnost.
Njegov otac Milutin bio je obrazovan čovek, zainteresovan za književnost i jezik, dok je majka pokazivala izuzetnu praktičnu snalažljivost.
Tesla je odrastao posmatrajući kako se svakodnevni problemi mogu rešavati razmišljanjem, strpljenjem i veštinom.
Takvo porodično okruženje predstavljalo je važan deo njegovog ranog iskustva.
Kasnije je i sam pokazivao snažnu potrebu da istražuje, zamišlja i konstruiše različite naprave.
Naravno, ne može se tvrditi da je samo majčin uticaj odredio njegov životni put. Na Teslin razvoj uticali su i školovanje, učitelji, lična interesovanja i brojna iskustva.
Ipak, činjenica da je i kao svetski poznat pronalazač isticao majčine sposobnosti govori koliko ju je poštovao.
Šta današnji roditelji mogu da nauče od Đuke Tesle?
Priča o Teslinoj majci posebno je zanimljiva jer pokazuje da roditelji deci ne prenose znanje isključivo kroz formalno podučavanje.
Deca uče i dok posmatraju odrasle kako rade, rešavaju probleme, postavljaju pitanja i pokušavaju nešto novo.
Roditelj koji pokaže kako se popravlja pokvarena stvar, kako se pronalazi praktično rešenje ili kako se strpljivo savladava teškoća može detetu preneti važnu životnu veštinu.
Isto važi za zajedničko čitanje, crtanje, pravljenje predmeta, razgovore i igre koje podstiču radoznalost.
Nije neophodno da roditelj bude naučnik, nastavnik ili stručnjak da bi kod deteta podsticao interesovanje za svet.
Važno je, međutim, naglasiti da Đukina životna priča ne umanjuje značaj školovanja. Naprotiv, ona podseća da ljudske sposobnosti mogu biti mnogo šire od prilika za obrazovanje koje je neko imao.
Majka čije ime živi kroz sinovljeve izume
Georgina Đuka Tesla preminula je 1892. godine.

Nikola Tesla je tokom života nastavio da govori o njenoj inteligenciji, sposobnostima i uticaju na njegov razvoj.
Iako nije ostavila naučne radove niti patente po kojima bi bila poznata svetu, njeno ime ostalo je sačuvano zahvaljujući sećanjima njenog sina.
U priči o jednom od najvećih pronalazača često se traži trenutak kada je počela njegova genijalnost.
Možda je jedan deo odgovora upravo u porodičnom domu, pored majke koja nije umela da čita i piše, ali je umela da stvara.
Priča o Đuki Tesli podseća nas da dete ne pamti samo ono što mu roditelji govore, već i ono što svakodnevno vidi od njih. A ponekad upravo ta iskustva ostave trag koji traje čitav život.



