Začeće
Začeće
Konzumiranje alkohola od strane oca dugo je bilo u senci upozorenja o tome šta majka sme ili ne sme da pije tokom trudnoće. Međutim, nova istraživanja sugerišu da bi i navike budućih očeva pre začeća mogle da imaju značajan uticaj na zdravlje deteta.
Već više od pola veka naučnici upozoravaju na rizike koje alkohol u trudnoći nosi za razvoj bebe. Poznato je da izloženost alkoholu u materici može dovesti do različitih razvojnih poremećaja, problema u učenju, ponašanju i razvoju mozga, kao i do poremećaja iz spektra fetalnog alkoholnog sindroma (FASD).
Međutim, dok je pažnja uglavnom bila usmerena na majke, naučnici poslednjih godina sve više istražuju i ulogu očeva.
„Istraživanja plodnosti i reprodukcije bila su toliko fokusirana na žene da muška strana priče dugo nije bila dovoljno proučavana“, navodi razvojni fiziolog Majkl Golding sa Univerziteta Teksas A&M.
Sve više dokaza da i očevi imaju važnu ulogu
Nekoliko velikih studija ukazalo je na povezanost između konzumiranja alkohola kod muškaraca pre začeća i povećanog rizika od određenih zdravstvenih problema kod dece.
Jedna kineska studija sprovedena na više od pola miliona parova pokazala je da su bebe čiji su očevi pili alkohol pre začeća imale veći rizik od pojedinih urođenih mana, uključujući rascep nepca, srčane mane i anomalije digestivnog sistema.
Drugo istraživanje pokazalo je da su deca gotovo tri puta češće imala urođene srčane mane ukoliko su njihovi očevi redovno konzumirali alkohol tokom tri meseca pre trudnoće.
Ipak, naučnici upozoravaju da takve studije pokazuju povezanost, ali ne mogu sa sigurnošću da dokažu uzročno-posledičnu vezu.
Studija na miševima donela iznenađujuće rezultate
Da bi dobili preciznije odgovore, istraživači su sproveli eksperimente na miševima.
Majkl Golding i njegov tim formirali su više grupa životinja – u jednoj je alkohol konzumirala samo majka, u drugoj samo otac pre začeća, a u trećoj oba roditelja.
Rezultati su iznenadili čak i same naučnike.
Kod potomaka čiji su očevi bili izloženi alkoholu primećene su promene u rastu, razvoju lica, vilice, očiju i lobanje koje podsećaju na karakteristike povezane sa fetalnim alkoholnim poremećajima kod ljudi.
„Bio sam toliko iznenađen rezultatima da sam studentima rekao da ponove istraživanje. Dobili smo iste rezultate svaki put“, rekao je Golding.
Promene u mozgu i učenju
Druga istraživanja na miševima pokazala su da potomci očeva koji su bili izloženi alkoholu imaju veću verovatnoću da razviju probleme sa učenjem, motoričkim sposobnostima i organizacijom moždanih struktura.
Naučnici su primetili da su takvi miševi sporije učili nove zadatke, češće gubili ravnotežu i imali izraženije poteškoće u koordinaciji pokreta.
Kako je to moguće?
Istraživači veruju da odgovor leži u epigenetici – promenama koje ne menjaju samu DNK, već način na koji se geni aktiviraju i prenose na potomstvo.
Prema dosadašnjim nalazima, alkohol može da utiče na genetski materijal u spermatozoidima i da promeni način na koji se određeni geni kasnije izražavaju kod embriona.
Drugim rečima, navike budućeg oca pre začeća mogle bi da ostave trag koji se prenosi na dete.
Naučnici pozivaju na oprez
Stručnjaci naglašavaju da rezultati dobijeni na životinjama ne znače automatski da se isti efekti javljaju i kod ljudi u istoj meri.
Ipak, sve više istraživanja ukazuje na to da zdravlje muškarca pre začeća nije nevažno.
„Postoji ogroman teret koji je godinama stavljan na žene. Međutim, zdravlje muškarca takođe je važno za razvoj fetusa. Odgovornost za zdravlje buduće bebe pripada obema stranama“, poručio je Golding.
Iako još nema preciznog odgovora koliko alkohola je bezbedno za buduće očeve, mnogi stručnjaci smatraju da je smanjenje ili potpuno izbegavanje alkohola u periodu planiranja porodice najbezbedniji izbor.