Beba je vesela, lepo jede, napreduje i roditeljima deluje potpuno zdravo. Ipak, upravo u drugoj polovini prve godine života kod pojedinih mališana može da se otkrije nedostatak gvožđa i anemija, čak i pre nego što se pojave očigledni simptomi.
Na značaj praćenja krvne slike kod beba ukazala je pedijatar dr Aleksandra Vladičić, koja je objasnila zbog čega je period oko šestog meseca važan kada je reč o gvožđu.
„Zašto je potrebno da se uradi rutinska kontrola krvne slike kod beba u uzrastu od 6 meseci?“, započela je doktorka.
Roditelji, ne propustite 6.000 dinara: Prijava traje još samo do ponoći, evo kako se uzima novac i ko može dobiti više
„Volim svoju majku, ali više ne mogu“: Kada briga o roditelju počne da briše život odraslog deteta
„Moj četvorogodišnjak je udario drugo dete u vrtiću“: Evo kako roditelji treba da reaguju u ovakvim situacijama
Zalihe gvožđa koje je beba dobila od majke se smanjuju
Kako objašnjava dr Vladičić, tokom trudnoće beba od majke dobija zalihe gvožđa koje koristi tokom prvih meseci života. Kako dete raste, njegove potrebe za ovim mineralom postaju sve veće.
„Zato što je u tom periodu beba uglavnom potrošila zalihe gvožđa koje je dobila u toku trudnoće od majke, a potrebe organizma za gvožđem rastu jer beba intenzivno raste i razvija se. Zato se upravo tada često prvi put otkrije anemija, pa i kod beba koja naizgled izgledaju sasvim zdravo.“
Rizik nije isti kod svake bebe. Na zalihe gvožđa i mogućnost razvoja anemije mogu uticati, između ostalog, prevremeno rođenje, porođajna težina, način ishrane i količina gvožđa koju dete dobija kroz ishranu.
Kod jedne bebe hemoglobin bio svega 75 g/L
Doktorka je izdvojila i primer iz svoje prakse koji pokazuje zbog čega odsustvo vidljivih simptoma ne mora da znači da je krvna slika uredna.
„Nedavno smo prilikom rutinske kontrole kod jedne bebe izmerili hemoglobin svega 75 g/L.“
To je značajno snižena vrednost hemoglobina za ovaj uzrast i zahteva procenu pedijatra, utvrđivanje uzroka i odgovarajuće lečenje.
Granice normalnih vrednosti kod dece zavise od uzrasta i drugih okolnosti, pa rezultat krvne slike uvek treba da tumači pedijatar, a ne da roditelji sami postavljaju dijagnozu na osnovu jednog broja.
Ne treba čekati da se pojave simptomi
Anemija usled nedostatka gvožđa može da se razvija postepeno, pa simptomi u početku mogu biti neupadljivi.
Dr Vladičić navodi da ne treba čekati da roditelji primete bledilo, umor, probleme sa spavanjem, slabiji apetit, češće razbolevanje ili lošije napredovanje da bi se razgovaralo sa pedijatrom o kontroli.
„Zato ne čekamo da se pojave bledilo, umor, loš san, slabiji apetit, često razbolevanje ili loše napredovanje, nego rutinski proveravamo krvnu sliku kada beba napuni 6 meseci kako pedijatrija preporučuje.“
Ipak, preporuke za rutinski skrining mogu da se razlikuju u zavisnosti od zemlje, smernica i faktora rizika konkretnog deteta. Zbog toga je najbolje da roditelji sa izabranim pedijatrom provere kada je njihovoj bebi potrebna krvna slika i da li su potrebne dodatne analize.
Mali ubod može da ukaže na problem na vreme
Doktorka ističe da sama kontrola može biti veoma jednostavna.
„Jedan mali ubod u prstić, nekoliko kapljica krvi, rezultat za dva minuta, može na vreme otkriti problem i sprečiti sve posledice ove bolesti.“
Pravovremeno prepoznavanje nedostatka gvožđa posebno je važno u periodu intenzivnog rasta i razvoja deteta. Ako krvna slika pokaže odstupanja, pedijatar može da proceni da li su potrebne dodatne analize i terapija.
Roditelji, međutim, ne bi trebalo samoinicijativno da daju bebi preparate gvožđa samo na osnovu sumnje da ga nema dovoljno. Dozu i potrebu za suplementacijom treba da odredi pedijatar.