Istraživanje sprovedeno među 5.227 učenika pokazalo je vezu između ranog otvaranja profila na društvenim mrežama i kasnijih slabijih rezultata iz matematike i jezika, a naučnici roditeljima posebno skreću pažnju na koncentraciju i vreme bez ekrana.

Deca koja veoma rano počnu da koriste društvene mreže mogla bi kasnije da postižu slabije rezultate u školi, pokazalo je novo italijansko istraživanje sprovedeno na više od 5.000 učenika.

Naučnici su utvrdili da su adolescenti koji su prvi profil na društvenim mrežama otvorili sa oko 11 godina kasnije ostvarivali značajno slabije rezultate na standardizovanim testovima u odnosu na vršnjake koji su sa društvenim mrežama sačekali do 14. ili 15. godine, prenosi „Newsweek“.

Posebno je zanimljivo što razlika nije nestala kako su deca odrastala. U pojedinim slučajevima jaz u školskom uspehu vremenom je postajao još veći.

Možda vas zanima

Glavna autorka istraživanja Kjara Respi sa Univerziteta Milano-Bikoka navodi da rezultati ukazuju na to da bi odlaganje otvaranja profila na društvenim mrežama do 13. ili 14. godine moglo da bude korisno za decu.

Ipak, upozorava da samo postavljanje starosne granice nije dovoljno.

– Da bi bila efikasna, starosnu granicu mora da prati sveobuhvatan program digitalnog obrazovanja koji uključuje porodice i škole. Cilj je promovisanje konstruktivnog korišćenja digitalnih platformi – rekla je Respi za „Newsweek“.

Pratili više od 5.000 učenika

Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu „Nature Human Behaviour“, a zasnivaju se na podacima prikupljenim od 5.227 učenika iz 28 škola u severnoj Italiji.

Istraživači su podatke o navikama korišćenja društvenih mreža tokom 2023. i 2024. godine uporedili sa zvaničnim rezultatima nacionalnih ispita iz italijanskog, matematike i engleskog jezika.

Analiza je pokazala da su učenici koji su profil otvorili u šestom razredu, odnosno sa približno 11 ili 12 godina, do osmog razreda imali za oko 0,22 standardne devijacije slabije rezultate iz italijanskog jezika i 0,18 iz matematike u odnosu na učenike koji su društvene mreže počeli da koriste u srednjoj školi.

Prema autorima istraživanja, razlika od 0,2 standardne devijacije približno odgovara zaostatku od šest meseci u učenju.

Razlika nije nestala ni nekoliko godina kasnije

Ono što je istraživačima posebno privuklo pažnju jeste činjenica da se taj jaz kasnije nije smanjio.

Do drugog razreda srednje škole učenici koji su ranije počeli da koriste društvene mreže i dalje su imali za 0,22 standardne devijacije slabije rezultate iz italijanskog, dok se kod matematike razlika povećala na 0,27 standardnih devijacija.

Naučnici su zato analizirali i druge digitalne navike dece kako bi pokušali da objasne ovu povezanost.

Utvrđeno je da su deca koja su češće proveravala mobilne telefone uglavnom i ranije otvarala naloge na društvenim mrežama. U toj grupi češće su beleženi i slabiji rezultati iz italijanskog i matematike sve do 15. ili 16. godine.

Važna uloga roditelja

Kod dece koja su ranije počela da koriste društvene mreže primećen je i slabiji roditeljski nadzor nad njihovim korišćenjem ovih platformi.

Respi zato savetuje roditeljima da sa decom otvoreno razgovaraju o tome kako društvene mreže mogu da utiču na pažnju i koncentraciju.

– Roditelji bi trebalo da pomognu deci da shvate koliko društvene mreže odvlače pažnju. Istovremeno, trebalo bi da ističu važnost fokusiranog rada i razvoja kritičkog mišljenja kroz neposrednu međuljudsku interakciju – objasnila je ona.

Vreme bez telefona i društvenih mreža

Istraživačica posebno preporučuje da porodice tokom dana imaju periode u kojima nema telefona i drugih ekrana.

– Roditelji bi trebalo da podstiču decu da sačuvaju prostor i trenutke posvećene iskustvima uživo, bez ometanja i uplitanja društvenih mreža – poručila je Respi.

Autori smatraju da bi deo rezultata mogao da se objasni prekomernim korišćenjem društvenih mreža i problemima sa pažnjom koji mogu da ga prate.

Ipak, naglašavaju da rezultate treba tumačiti oprezno. Istraživanje pokazuje povezanost ranijeg korišćenja društvenih mreža sa kasnijim školskim rezultatima, ali temu treba posmatrati u širem kontekstu digitalnih navika, porodičnog okruženja i načina na koji mladi koriste tehnologiju.

Izvor: Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour, Newsweek

Ostavi komentar