Roditelji imaju pravo da slobodno izaberu ime, ali ono ne sme biti pogrdno, ne sme vređati moral niti biti u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine

Roditelji imaju veliku slobodu kada biraju ime za svoje dete, ali ona ipak nije bez granica. Iako bi mnogi pomislili da je moguće dati gotovo bilo koje ime, zakon u Srbiji predviđa situacije u kojima nadležni organ može da reaguje. Poslednjih godina sve više roditelja bira neobična i originalna imena. Popularna su kratka, stara i strana imena, ali i ona koja se izdvajaju po svom značenju ili zvučnosti. Ipak, želja da dete ima „ime kakvo niko nema“ ponekad može dovesti do problema.

Šta kaže zakon u Srbiji?

Porodični zakon uređuje i pitanje izbora imena deteta. Prema članu 344, roditelji imaju pravo da slobodno izaberu ime, ali ono ne sme biti pogrdno, ne sme vređati moral niti biti u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine. Ukoliko roditelji insistiraju na imenu koje bi moglo da bude problematično sa stanovišta zakona, matičar je dužan da predmet prosledi nadležnom organu starateljstva, koji potom odlučuje o slučaju. To znači da u Srbiji ne postoji jednostavna lista svih imena koja su unapred zabranjena, već se određena imena mogu razmatrati u konkretnom slučaju.

U nekim državama pravila su mnogo stroža

Pravila nisu ista širom sveta. Pojedine zemlje imaju veoma stroge propise kojima se roditeljima ograničava izbor imena, naročito kada postoji procena da bi ono moglo da bude uvredljivo, ponižavajuće ili štetno za dete. Tako su se u različitim državama pojavljivali slučajevi odbijanja imena koja su povezivana sa kontroverznim ličnostima, religijskim ili istorijskim simbolima, brendovima i izmišljenim junacima. Među primerima koji se često navode u svetskim medijima nalaze se imena poput Lucifera, Jude, Supermena, Ikee, Nutelle ili Fejsbuka. Međutim, pravni status pojedinačnih imena zavisi od konkretne države i njenih propisa, pa se takvi primeri ne mogu automatski primeniti na Srbiju.

Možda vas zanima

Zašto države ograničavaju izbor imena?

Osnovna ideja ovakvih ograničenja jeste zaštita deteta. Ime koje roditeljima može delovati duhovito ili originalno može detetu kasnije predstavljati problem u školi, na poslu ili u svakodnevnim odnosima sa drugim ljudima. Zbog toga se u pojedinim državama procenjuje da li bi određeno ime moglo da bude uvredljivo, ponižavajuće, zbunjujuće ili da na drugi način ozbiljno oteža detetov život.

I u Srbiji postoje veoma neobična imena

Iako neobična imena sama po sebi nisu zabranjena, u Srbiji su se godinama pojavljivala imena koja su privlačila pažnju javnosti. Među neobičnijim ženskim imenima koja su se pojavljivala u domaćim medijima navode se Duga, Mirođija, Pravda, Hajdi, Sjajna, Princeza i Svila. Kada su u pitanju muška imena, pažnju su privlačili Ris, Dinarko, Svilenko, Tarzan, Mrgud, Granit, Omiljen i Gljeb. Ipak, činjenica da je neko od ovih imena neobično ne znači automatski da je bilo nezakonito ili zabranjeno. O tome se odlučuje u skladu sa konkretnim okolnostima i važećim propisima.

Originalnost je poželjna, ali dete će nositi to ime

Roditelji prilikom izbora imena često razmišljaju o tome kako ono zvuči i koliko je posebno. Međutim, ono što je danas zanimljivo i drugačije ne mora nužno biti prijatno detetu kada odraste. Zato je, osim ličnih želja roditelja, važno razmisliti i o tome kako bi se dete sa tim imenom moglo osećati u različitim životnim situacijama. Ime jeste izraz porodične želje, tradicije ili kreativnosti, ali istovremeno postaje deo identiteta osobe koja će ga nositi mnogo duže nego što će roditelji birati kako će ono zvučati.

Pridružite se našoj Viber zajednici.

Pridružite se

Ostavi komentar