Telesno kažnjavanje u danskim školama zabranjeno je još 1967. godine, a predložene izmene ne bi trebalo da znače da nastavnici dobijaju pravo da kažnjavaju učenike udarcima ili drugim oblicima fizičkog kažnjavanja

Danska bi mogla da promeni pravila o ponašanju u školama i ovlašćenjima nastavnika. Vlada je 8. oktobra podnela parlamentu predlog zakona kojim bi se prosvetnim radnicima izričito dozvolila fizička intervencija i u situacijama kada učenik ozbiljno ometa nastavu, ali samo kao krajnja mera. Predlog je izazvao raspravu o granicama ovlašćenja nastavnika i zaštiti dece. Dok sindikat nastavnika uglavnom podržava promene, organizacije koje se bave pravima dece upozoravaju da bi nova pravila mogla posebno da pogode učenike koji se već suočavaju sa socijalnim, porodičnim ili drugim problemima.

U kojim situacijama bi nastavnici mogli da intervenišu?

Prema predlogu, osoblje javnih, slobodnih i privatnih osnovnih škola moglo bi da primeni fizičku intervenciju kada učenik:

  • oštećuje školske stvari ili drugu imovinu;
  • fizički povređuje druge;
  • sebe ili druge izlaže fizičkoj opasnosti;
  • psihički povređuje druge;
  • ozbiljno ometa nastavu i time ugrožava mogućnost ostalih učenika da prate čas.

Upravo poslednje dve situacije predstavljaju važnu novinu u odnosu na dosadašnja pravila, prema kojima je fizička intervencija prvenstveno bila dozvoljena radi sprečavanja nasilja i uništavanja imovine. Telesno kažnjavanje u danskim školama zabranjeno je još 1967. godine, a predložene izmene ne bi trebalo da znače da nastavnici dobijaju pravo da kažnjavaju učenike udarcima ili drugim oblicima fizičkog kažnjavanja.

Možda vas zanima

Fizička sila samo kao poslednja mera

Predlog zakona predviđa stroga ograničenja. Fizička intervencija morala bi da bude srazmerna situaciji, što blaža i što kraća. Pre nego što posegne za njom, nastavnik bi trebalo da pokuša da problem reši drugim sredstvima, kada okolnosti to dozvoljavaju. To znači da bi razgovor, upozorenje ili udaljavanje učenika iz konkretne situacije i dalje imali važnu ulogu u rešavanju problema. Prema medijskim izveštajima o predlogu, roditelji i nadležni opštinski organi trebalo bi da budu obavešteni o svakom slučaju primene fizičke sile. Kao primeri situacija u kojima bi se mogla razmatrati intervencija navode se učenik koji baca hranu tokom časa i odbija da napusti prostoriju ili učenik koji glasnom muzikom ozbiljno ometa rad u učionici. Danski ministar obrazovanja Magnus Heunicke poručio je da nastavnici ne bi trebalo da strahuju za svoj posao kada postupaju u skladu sa pravilima i pokušavaju da zaštite bezbednost i uslove za rad u učionici.

Danska nije prva zemlja koja uvodi ovakva pravila

Slična pitanja već su uređena zakonima u drugim evropskim zemljama, mada se konkretna ovlašćenja i ograničenja razlikuju.

Norveška je 2024. godine usvojila izmene kojima je školskom osoblju dozvoljena fizička intervencija u određenim situacijama, uključujući slučajeve nasilja, opasnosti po učenika ili druge i oštećivanja imovine. Proširena pravila počela su da se primenjuju 1. avgusta 2025. godine, a intervencija je dozvoljena samo kada blaže mere nisu dovoljne.

Engleska takođe dozvoljava školskom osoblju da primeni razumnu fizičku silu u određenim okolnostima, između ostalog radi održavanja reda i discipline. I tamo se naglašava da se takva mera ne sme koristiti proizvoljno i da treba da bude opravdana konkretnom situacijom.

Zaštita nastavnika ili rizik za decu?

U središtu rasprave nalazi se pitanje kako istovremeno zaštititi nastavnike, obezbediti nesmetano odvijanje nastave i sačuvati prava učenika. Zagovornici promena smatraju da prosvetnim radnicima treba jasniji pravni okvir za postupanje u situacijama u kojima jedan učenik ozbiljno ometa čas ili ugrožava druge. Kritičari, međutim, upozoravaju da fizička intervencija može dodatno da pogodi decu kojoj su potrebni podrška, individualni pristup i odgovarajuća stručna pomoć. Zbog toga će način primene zakona, obuka nastavnika i kontrola svakog pojedinačnog slučaja biti od posebnog značaja. Predlog je podnet danskom parlamentu, a njegov konačni oblik zavisi od daljeg zakonodavnog postupka. Do usvajanja i stupanja na snagu, najavljene promene ne treba predstavljati kao već važeća pravila.

 

Pridružite se našoj Viber zajednici.

Pridružite se

Ostavi komentar

AV-US_750x200
AV-US_320x100