Odluka da napustim muža nasilnika bila je mi je najteža u životu. Ko zna koliko bih trepela i živela u strahu da se nisam uplašila za decu. Nisam imala stalan posao, nikakav stan, ni imovinu, deca su bila mala… Razmišljala sam šta ću, gde ću, kako ću. Ja bih se nekako i snašla, istrepela bih i glad i nemaštinu, ali kad imaš decu sve je drugačije. Trpiš sve da njima bude dobro, priča Branka J.
Godine su prolazile, a situacija je postajala sve gora i gora:
– Deca su već krenula u školu. Mislim da sam više batina dobila nego što sam hleba pojela. Nema tu ćuti, skloni se. Kad dođe kući uvek je imao razlog za nasilje. Sve je bilo gore i gore. Nije se obazirao na to što su deca tu. Tukao me je, šutirao, gađao… Sve do dana kada je napao sina i ćerku. Deca su skočila mene da zaštite. To ga je razbesnelo, počeo je i njih da udara. Nisam mogla više, to nam je bila poslednja noć u toj kući. Ujutru, čim je otišao na posao spakovali smo nešto malo stvari, svako u po jedan ranac i napustili smo nasilnika. Odluka da zaštitim i spasim decu bila je taj prelomni trenutak kada sam sebi rekla: Dosta je! Neću više da trpin nasilje.
Majka ih je 11 godina držala zaključane i oblačila kao lutke: Uspeli su da pobegnu iz kuće strave, a evo kako danas žive
Koliko iznosi trudničko bolovanje i porodiljsko u 2026. godini? Trudnice u Srbiji su zaštićene i sigurne
Država daje do 40.000 dinara za ogrev: Evo ko ima pravo na pomoć i gde se podnosi prijava
Bezbednost je prvi korak
Pitanja koja su godinama pre toga bila bez odgovora: gde da ode, od čega da živi više nisu mogla da je spreče da kaže dosta. Prvi korak bio je odlazak u policiju.
– U tom trenutku jedino što sam želela bilo je da zaštitim svoju decu, da nikada više ne dobiju nijedan šamar – kaže Branka.
Kada postoji neposredna opasnost od nasilja u porodici, policija može da izrekne hitne mere privremenog udaljenja nasilnika iz stana i zabrane kontakta sa žrtvom i prilaska žrtvi. Ove mere imaju za cilj da smanje rizik od daljeg nasilja, dok se dalja zaštita obezbeđuje u skladu sa zakonom.
Zakon pored toga predviđa rešenje i za situacije kao što je bila Brankina. Kada je potrebno udaljiti ženu i decu iz opasnog okruženja, podrška može da obuhvati i smeštaj u sigurnoj kući. Centri za socijalni rad učestvuju u proceni potreba, povezivanju sa odgovarajućim službama i planiranju dalje podrške.
Ženama koje su preživele ovakve su dostupni i različiti oblici podrške od psiholoških savetovanja, besplatne pravne pomoći kao i socijalne podrške.
Velika podrška za novi život
Za novi život potrebna je i sigurnost da će porodica moći da funkcioniše. Jedan od mehanizama koji u tome može da pomogne jeste Alimentacioni fond. Kada roditelj ne izmiruje obavezu izdržavanja deteta utvrđenu izvršnom ispravom, a prinudna naplata ne može da se sprovede pod zakonom propisanim uslovima, Fond omogućava da deca i majka ne čekaju na taj novac. Time je država stala iza majke sa namerom da se ublaže finansijske posledice neplaćanja alimentacije i zaštite potrebe deteta.
Ima mnogo mama koje su se suočavale sa situacijama da posle razvoda nemaju dovoljno novca, da nemaju za jogurt, a da tate deci kupuju skupe patike. Upravo je tu glavna uloga Alimentacionog fonda. Da ne dozvoli da mame brinu o osnovnim stvarina koje su neophodna deci, već da mogu da im se posvete. O tome više možete pročitati u POSEBNOJ VESTI.
Besplatna pomoć i zaštita
Važan deo državne podrške ženama čine i besplatna pravna pomoć, informacije o pravima iz socijalne zaštite i povezivanje sa službama koje mogu da pomognu ženi da pronađe održivo rešenje za svoju situaciju. U zavisnosti od ispunjenosti propisanih uslova, dostupni mogu biti i različiti oblici materijalne pomoći, kao i programi podrške ekonomskom osamostaljivanju.
Važno je znati da pomoć postoji i onda kada žena još nije sigurna koji je njen sledeći korak. Nasilje se može prijaviti policiji na broj 192, dok je nacionalni SOS broj za žene sa iskustvom nasilja 0800-222-003.
Cilj nije samo da žena napusti nasilno okruženje, već da dobije priliku da u njemu više nikada ne živi.



