Dr Jasmina Radojlović upozorava da pušenje ne ugrožava samo pluća, već povećava rizik od brojnih bolesti, dok deca sve ranije dolaze u kontakt sa cigaretama i nikotinskim proizvodima.

Svetski dan bez duvanskog dima obeležen je i ove godine 31. maja, u organizaciji Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i drugih značajnih autoriteta u javnom zdravlju širom sveta, kako bi podigli svest o štetnim taktikama duvanske industrije.

Minule nedelje stručna javnost trudila se da ukaže na načine na koje industrija duvana i nikotina nastavlja da iznova osmišljava i preoblikuje svoje proizvode kako bi privukla novu generaciju korisnika, posebno decu i adolescente, istovremeno izbegavajući strože mere kontrole duvana širom sveta.

Nakon nedelje koju je obeležilo širenje svesti o štetnostima duvanskih proizvoda, o ovoj temi razgovarali smo sa doktorkom medicinskih nauka iz oblasti javnog zdravlja dr Jasminom Radojlović, višim predavačem na Visokoj medicinskoj školi strukovnih studija „Milutin Milanković“ u Beogradu.

Možda vas zanima

Ona je ranije za naš portal već govorila o štetnosti vejpova koje mladi koriste, a sada smo razgovarali o pušenju i cigaretama.

Pušenje kao bolest zavisnosti

– Zloupotreba uživanja duvana, iliti pušenje kako se kaže kolokvijalno u našem govoru, spada u bolesti zavisnosti. Svetski dan borbe protiv pušenja, 31. maj, jeste borba SZO, kojoj pripada i naša zemlja, da se da doprinos protiv ove bolesti. Ona inače prema sistematizaciji spada u lakše bolesti zavisnosti, mada de fakto i de jure nema lakih i teških bolesti zavisnosti.

Dr Radojlović ističe da se pušenje danas smatra jednim od značajnih faktora rizika za nastanak brojnih oboljenja.

 – Zloupotreba uživanja duvana tretira se kao faktor rizika za nastanak mnogih bolesti, pre svega karcinoma pluća, koji je kod muškaraca u našoj populaciji na prvom mestu, a kod žena na drugom.

Posledice po pluća, krvne sudove i mozak

Kako navodi naša sagovornica, posledice pušenja ne odnose se samo na respiratorni sistem.

 – Zloupotreba uživanja duvana ne predstavlja faktor rizika samo za respiratorni sistem, već i za sve alergijske manifestacije – hronični bronhitis ili alergijsku astmu. Zbog supstanci koje se nalaze u cigaretama, pored nikotina, formaldehida i različitih kancerogenih materija, preparati od nikotina direktno utiču, pored genetske predisponiranosti i stresa, na pojavu kancera različitih etiologija, pre svega pluća, ali i drugih organa. Utiče na pandemiju malignih bolesti.

Ona dodaje da štetni efekti mogu da se odraze i na druge organe i sisteme u organizmu.

 – Zatim, zloupotreba uživanja duvana utiče na bolesti kože – tu bih istakla melanome, koji su najmaligniji oblici karcinoma kože. Zatim utiču na centralni nervni sistem, ali i mentalno zdravlje u smislu opterećenja dotoka kiseonika u mozak. Dolazi do hipoksija, dolazi do loše koncentracije, zaboravljanja, opadaju kognitivne funkcije, komunikacija je veoma loša, i naravno rečnik.

Govoreći o kardiovaskularnim bolestima, upozorava da posledice mogu biti veoma ozbiljne.

 – Krvni sudovi – infarkt s jedne strane. Vaskularni sistem strada, a kao posledica toga može doći i do moždanog udara, odnosno do cerebrovaskularnih bolesti ili cerebrovaskularnog insulta, gde osoba može da ostane trajni invalid. Kao jedna od posledica su i bolesti usne duplje. Mnogo kontraindikacija ima zloupotreba uživanja duvana.

Fizička i psihološka zavisnost

Pušenje nije samo navika, već i oblik zavisnosti koji se razvija tokom vremena.

 – Sa aspekta bolesti zavisnosti, postoji fizička zavisnost zbog svih tih jedinjenja koja se nalaze u nikotinu. Tu je i psihološka zavisnost koja je po mom mišljenju mnogo opasnija, kada organizam ne može bez cigareta, kada zavisnici prvo što urade krenu po cigaretu. To je indikator da su zavisni.

Kako kaže, upravo ta potreba za nikotinom pokazuje koliko je zavisnost uzela maha.

–  Taj otrov je dovoljno ušao u krvne sudove i mozak, nervne ćelije i stalno mu se traži taj nikotin i ide u sve veću zavisnost.

Savet za roditelje

Posebnu pažnju, smatra dr Radojlović, treba posvetiti preventivnom radu sa decom.

 – Od malena bi roditelji trebalo da se bave zdravstveno-vaspitnom ulogom. Vrlo je važna uloga porodice, dominantno majke u našoj sredini. Predškolske ustanove i škole trebalo bi da postanu vaspitne, a ne samo obrazovne institucije. Potrebno je da postoji dobra koordinacija između roditelja i škole, posebno kod one dece koja su devijantnog ponašanja.

Ona upozorava da se granica prvog kontakta sa cigaretama pomera ka sve mlađem uzrastu.

 – Najnovija statistika pokazuje izuzetno spuštanje granica uživanja u cigaretama, pre svega elektronskim. Deca ih probaju sa 11 godina, a i marihuanu kao jednu poprilično veliku bolest zavisnosti, odnosno drugs leka. „Drugs“ je na engleskom „lek“, ali kada se zloupotrebljava postaje opasna po život. Može da izazove ozbiljne bolesti zavisnosti i oni se tu ne zadržavaju.

Potreban multidisciplinarni pristup

Na kraju, dr Radojlović smatra da je za borbu protiv zavisnosti od duvana neophodno uključiti više institucija.

 – I za kraj, nakon predškolskih ustanova i škola, potreban je i rad u školama i fakultetima nemedicinske struke. Potrebno je da postoji multidisciplinarni pristup, da se vrate savetovališta za mentalno zdravlje u sve domove zdravlja, da se povezuje privatni i državni zdravstveni sistem. Bitno je da pored Instituta za mentalno zdravlje domovi zdravlja imaju svoja savetovališta za mentalno zdravlje gde će se baviti ovom grupom zavisnika od uživanja duvana.

Kao važan korak izdvaja i edukaciju najmlađih.

 – Važan korak je i uvođenje zdravstvenog vaspitanja u škole nižih razreda osnovne škole gde će profesionalci – lekari preventivne medicine, higijene i javnog zdravlja, kao i patronažne sestre, držati predavanja mladima – zaključuje naša sagovornica.

Zabranjeno preuzimanje tekstova bez navođenja izvora mame.rs

Ostavi komentar