Dete
Dete
Svetski dan bez duvanskog dima obeležava se 31. maja sa ciljem da se skrene pažnja na štetne posledice pušenja i upotrebe duvanskih proizvoda. Podaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ pokazuju da duvan i nikotinski proizvodi predstavljaju ozbiljan problem među mladima, a zabrinjava i sve veća upotreba elektronskih cigareta.
Svetska zdravstvena organizacija podseća da širom sveta oko 40 miliona adolescenata uzrasta od 13 do 15 godina koristi duvanske proizvode, dok je čak 15 miliona mladih iste starosne grupe već poseglo za elektronskim cigaretama.
Prema rezultatima istraživanja koje je „Batut“ sproveo krajem 2023. godine, cigarete konzumira 37,9 odsto stanovnika Srbije starosti od 18 do 64 godine. Istovremeno, veliki broj građana svakodnevno je izložen duvanskom dimu, kako u svojim domovima, tako i na mestima gde borave ili izlaze.
Istraživanje je pokazalo i da je pušenje dozvoljeno u svim prostorijama u trećini domaćinstava u Srbiji, dok je u manje od petine domova ono potpuno zabranjeno.
Više od četvrtine tinejdžera puši cigarete
Posebno zabrinjavaju podaci Evropskog školskog istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci među učenicima u Srbiji iz 2024. godine. Rezultati pokazuju da cigarete koristi više od 27 odsto mladih uzrasta od 15 do 16 godina.
Još veći procenat zabeležen je kada su u pitanju elektronske cigarete, koje koristi više od trećine ispitanika, odnosno 34,4 odsto mladih.
Dramatičan rast upotrebe elektronskih cigareta
Iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd upozoravaju da poslednje ESPAD istraživanje pokazuje značajan porast korišćenja elektronskih cigareta među srednjoškolcima.
Više od polovine učenika prvih i drugih razreda srednjih škola navelo je da je makar jednom probalo elektronsku cigaretu, dok ih više od trećine koristi redovno. Stručnjaci ističu da je reč o velikom povećanju u odnosu na prethodno istraživanje.
Duvanski dim ostavlja ozbiljne posledice
Duvanski dim sadrži veliki broj štetnih hemijskih jedinjenja koja mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Među njima su nikotin, ugljen-monoksid i katran.
Nikotin izaziva zavisnost, zbog čega je prestanak pušenja često veoma težak. Ugljen-monoksid smanjuje količinu kiseonika koju krv prenosi do organa, dok se katran taloži u plućima i oštećuje disajne puteve.
Zbog toga pušači često imaju kašalj, otežano disanje i smanjenu fizičku izdržljivost.
Dugotrajna izloženost duvanskom dimu povezuje se sa povećanim rizikom od raka pluća, bolesti srca i hroničnih bolesti disajnih organa. Posledice ne osećaju samo pušači, već i osobe koje su svakodnevno izložene duvanskom dimu iz svoje okoline.
Stručnjaci zato upozoravaju da su prestanak pušenja i izbegavanje duvanskog dima među najvažnijim koracima za očuvanje zdravlja i smanjenje rizika od brojnih bolesti.