Sloboda pokreta ne treba da bude luksuz koji dajemo deci. To je potreba - kaže naša sagovornica Katarina Ćirić, defektolog-oligofrenolog

Savremeni način života značajno je promenio detinjstvo, a stručnjaci sve češće upozoravaju na posledice koje nedostatak kretanja može ostaviti na razvoj dece. Sve više vremena pred ekranima, manje igre napolju i oslanjanje na različita pomagala mogu uticati na motoriku, držanje tela i celokupan razvoj mališana.

O ovoj temi govorila je Katarina Ćirić, defektolog-oligofrenolog, koja ukazuje da deci danas najviše nedostaje upravo ono što im je prirodno potrebno – sloboda kretanja.

Današnje detinjstvo izgleda drugačije

Katarina Ćirić ističe da se način odrastanja dece drastično promenio u odnosu na ranije generacije, a posledice takvih promena sve su vidljivije.

Možda vas zanima

„Deca se danas kreću manje nego pre. I to nije samo osećaj, već trend koji potvrđuju brojna istraživanja.“
„Današnje detinjstvo izgleda potpuno drugačije. Manje trčanja napolju. Manje penjanja, padanja, istraživanja. A mnogo više sedenja, ekrana i ograničavanja pokreta.“
„I okruženje u kome deca odrastaju se promenilo. Ranije gotovo da nisu ni postojala sva ova pomagala za bebe. Bebe su mnogo više vremena provodile na podu, slobodno se okrećući, puzeći, istražujući prostor i svoje telo.“

Sve više pomagala, sve više problema

Roditelji često posežu za proizvodima koji bi trebalo da olakšaju svakodnevicu, ali stručnjaci upozoravaju da prekomerna upotreba može imati i neželjene posledice.

– Danas imamo njihalice, električne ljulje, ležaljke, šetalice, skakalice, kaiševe za prohodavanje… Nikada više proizvoda koji ‘olakšavaju’. A istovremeno — nikada više problema sa držanjem tela, ravnim stopalima, lošom posturom, slabijom motorikom i različitim deformitetima kod dece.
Naravno, deformiteti nemaju samo jedan uzrok. Ali način života i manjak slobodnog kretanja imaju ogroman uticaj na razvoj tela.“

Zašto je slobodno kretanje važno za dete?

Govoreći iz ličnog iskustva, Katarina Ćirić navodi da je i sama birala prirodniji pristup razvoju deteta.

I iskreno — razumem zašto roditelji posegnu za tim pomagalima. I sama sam dobijala kao predloge od prvog dana. Kad je moja beba bila mala — nudili su mi ljulju. Kad je krenula da stoji — šetalicu. Kad je trebalo da prohoda — kaiš za prohodavanje. Uvek neko novo ‘rešenje’ koje navodno olakšava. A ja sam svaki put birala teži put. Pod umesto pomagala. Slobodno kretanje umesto sputavanja. Više puzanja, penjanja, pokušavanja. Više vremena, strpljenja i haosa.

Šta dete razvija kroz pokret?

Slobodno kretanje nije samo igra – ono direktno utiče na fizički i mentalni razvoj deteta.

Kada se dete slobodno kreće, ono tada:

• razvija ravnotežu i koordinaciju
• jača mišiće celog tela
• razvija kontrolu pokreta
• uči procenu prostora i rizika
• gradi samopouzdanje
• podstiče razvoj mozga i koncentracije

Dete nije stvoreno za mirovanje

Stručnjaci upozoravaju da nesvesno često ograničavamo upravo ono što je detetu najpotrebnije.

„A mi danas često nesvesno ograničavamo baš ono što je detetu najpotrebnije.“

– Nemoj da trčiš. Pazi. Siđi. Nemoj tamo. I malo po malo — detinjstvo postaje sve mirnije. Dok razvoj tela i mozga traži upravo suprotno.
Detetu nisu potrebne prečice da bi naučilo da koristi svoje telo. Telo deteta ne traži da bude ‘spakovano’. Traži pod. Pokret. Slobodu. Dete nije stvoreno za mirovanje. Dete se razvija kroz pokret.
Kada detetu damo slobodu da se kreće, dajemo mu priliku da razvije svoje telo onako kako je priroda i zamislila. Možda je teži put za roditelja — ali je prirodniji za dete – zaključuje naša sagovornica.

Zabranjeno preuzimanje tekstova bez navođenja izvora mame.rs

Ostavi komentar