Većina dece počinje intenzivnije da postavlja pitanja između druge i treće godine, a ova faza može da traje sve do pete godine, a kod neke dece i duže

Ako imate malo dete, verovatno ste već prošli kroz period u kojem gotovo svaka rečenica odraslih dobija isti odgovor – „Zašto?“. I dok beskrajna pitanja ponekad mogu da iscrpe roditelje, ova faza je zapravo važan deo odrastanja. Dete kroz pitanja pokušava da razume svet oko sebe, povezuje uzroke i posledice i uči kako stvari funkcionišu. Zato „zašto?“ nije samo dosadno ponavljanje, već pokazatelj radoznalosti i razvoja.

Kada počinje faza „zašto“?

Većina dece počinje intenzivnije da postavlja pitanja između druge i treće godine, a ova faza može da traje sve do pete godine, a kod neke dece i duže. Naravno, svako dete razvija se svojim tempom. U ovom periodu mališani sve više primećuju odnose između događaja i žele objašnjenja za ono što im je novo, nepoznato ili nelogično. Tako se roditelji mogu susresti sa pitanjima poput: „Zašto je nebo plavo?“, „Zašto pas laje?“ ili „Zašto mama ide na posao?“. Iako odraslima odgovori na neka od ovih pitanja deluju potpuno očigledno, detetu predstavljaju način da upozna svet.

Zašto deca toliko pitaju?

Između druge i pete godine dolazi do velikog razvoja govora, mišljenja i sposobnosti povezivanja informacija. Jezik tada postaje jedan od glavnih alata pomoću kojih dete istražuje okolinu. Pitanjem „zašto?“ dete ne traži uvek samo jednu konkretnu informaciju. Ono pokušava da shvati kako i zbog čega nešto funkcioniše, povezuje nove informacije sa onim što već zna i postepeno gradi sopstveno razumevanje sveta. Roditelji u tom periodu imaju važnu ulogu jer su često prvi i najvažniji izvor informacija za dete.

Možda vas zanima

Kako najbolje reagovati na beskrajna pitanja?

Iako je sasvim normalno da roditelj ponekad nema snage za deseto „zašto“ u roku od nekoliko minuta, dobro je da dete ne dobije poruku da su njegova pitanja dosadna ili nevažna. Kada znate odgovor, objasnite ga jednostavno i prilagođeno njegovom uzrastu. Ne morate da koristite komplikovane izraze – kratko i jasno objašnjenje često je sasvim dovoljno. A kada ne znate odgovor, nema potrebe da ga izmišljate. Možete reći: „Zanimljivo pitanje. Hajde da zajedno saznamo.“ Na taj način dete uči da je u redu nešto ne znati, ali i da se do odgovora može doći istraživanjem.

Podstičite radoznalost, ali i samostalno razmišljanje

Roditelji mogu ponekad vratiti pitanje detetu: „Šta ti misliš, zašto je to tako?“ Na ovaj način mališan dobija priliku da sam napravi zaključak, poveže ono što već zna i razvija sposobnost razmišljanja. Zato fazu „zašto?“ ne treba posmatrati samo kao napornu etapu roditeljstva. Ona je deo perioda u kojem dete intenzivno istražuje svet, razvija govor i logičko razmišljanje i uči da traži objašnjenja. Danas vas možda pita zašto pada kiša, zašto mačka mjauče ili zašto mora da ide na spavanje. Sutra će ista ta radoznalost možda prerasti u interesovanje za nauku, umetnost, tehnologiju ili neku potpuno novu oblast. Najvažnije je da dete kroz pitanja oseti da je njegova radoznalost dobrodošla – i da u roditeljima ima nekoga ko će ga saslušati i pomoći mu da pronađe odgovor.

Pridružite se našoj Viber zajednici.

Pridružite se

Ostavi komentar