Naučnici upozoravaju da se autizam kod dece sve češće pogrešno dijagnostikuje, što može imati ozbiljne posledice i za decu i za njihove porodice.
Autori nedavno objavljene naučne studije ističu da pogrešno prepoznavanje autizma dovodi do toga da se resursi usmeravaju na decu kojoj ta vrsta podrške nije neophodna, dok oni kojima je pomoć zaista potrebna mogu ostati uskraćeni.
Kako prenosi britanski list Tajms, istraživači upozoravaju da se određena ponašanja kod dece, poput izbegavanja kontakta očima ili hodanja na prstima, često automatski povezuju sa autizmom, iako ne moraju nužno ukazivati na razvojni poremećaj.
Škola je počela: Posebna pažnja je na podršci za decu sa smetnjama u razvoju
Naučnici napravili najveću mapu autizma do sada: Otkrili više od 1.800 veza, čak 87 odsto nauka ranije nije poznavala
„Govorili su mi da moje dete ima autizam, a ja sam samo želela da ga neko razume“: Potresna ispovest majke Marije za portal Mame
U studiji se naglašava da ovakve greške u dijagnostici mogu imati dalekosežne posledice, jer najranjivija deca, koja nisu u stanju da se samostalno staraju o sebi, ostaju bez adekvatne podrške, dok njihove porodice nastavljaju da se suočavaju sa velikim opterećenjem.
Pedijatar Lester Liao iz Dečije bolnice u Montrealu i Erik Fombon, direktor odseka za istraživanje autizma na Univerzitetu za zdravlje i nauku Oregona, doveli su u pitanje postojeće metode dijagnostikovanja.
Oni se pozivaju na istraživanje koje pokazuje da gotovo polovina dece kojoj je prvobitno dijagnostikovan autizam, nakon dodatnog specijalističkog pregleda, zapravo ne ispunjava kriterijume za tu dijagnozu.