Dete
Dete
Prijateljstva su važan deo odrastanja. Kroz igru, razgovor i zajedničke aktivnosti deca uče da dele, sarađuju, rešavaju sukobe i razvijaju samopouzdanje. Međutim, neka deca lako sklapaju nova poznanstva, dok drugoj treba više vremena da se opuste i pronađu svoje mesto u društvu.
Ako vaše dete nema mnogo prijatelja ili se teško uklapa u grupu, to ne znači da nešto nije u redu. Svako dete ima svoj temperament, a roditelji mogu mnogo da pomognu u razvijanju socijalnih veština.
Ne forsirajte prijateljstva
Jedna od najvećih grešaka koju roditelji prave jeste insistiranje da dete odmah pronađe prijatelje. Pritisak često stvara dodatnu nesigurnost.
Umesto pitanja poput: „Zašto nemaš drugare?“ ili „Idi odmah da se igraš sa njima“, pokušajte da razgovarate o tome kako se dete oseća i šta mu predstavlja problem.
Nekoj deci je potrebno više vremena da steknu poverenje u druge, i to je sasvim normalno. Mnoga deca vole da se igraju sama i imaju čak takozvane „nevidljive prijatelje“, što takođe ne treba da brine roditelje jer je jedna od normalnih faza u razvoju mašte kod dece.
Razvijajte samopouzdanje kod deteta
Deca koja veruju u sebe lakše prilaze vršnjacima i započinju razgovor. Pohvalite trud, a ne samo uspeh. Ohrabrite dete da isproba nove aktivnosti, izrazi svoje mišljenje i donosi male odluke primerene uzrastu. Kada dete oseća da ga roditelji prihvataju i podržavaju, lakše razvija sigurnost i u odnosima sa drugima.
Organizujte druženja van škole ili vrtića
Nekada je mnogo lakše razviti prijateljstvo u mirnijem okruženju nego u velikoj grupi. Pozovite jedno dete iz vrtića ili škole na zajedničku igru, odlazak u park ili porodično druženje. U manjoj grupi deca se često opuste i lakše uspostavljaju blizak odnos.
Naučite dete osnovnim socijalnim veštinama
Socijalne veštine se uče, baš kao i vožnja bicikla ili vezivanje pertli.
Možete kroz igru vežbati kako da:
- predstavi sebe;
- započne razgovor;
- pita drugo dete da se igraju zajedno;
- sasluša sagovornika;
- deli igračke;
- prihvati da neko nekada kaže „ne“.
Ove male veštine mogu napraviti veliku razliku u svakodnevnim situacijama.
Budite dobar primer
Deca mnogo više uče posmatrajući roditelje nego slušajući savete. Ako vide da ste ljubazni prema komšijama, prijateljima i poznanicima, da negujete prijateljstva i poštujete druge ljude, i sama će usvajati takve obrasce ponašanja.
Podstaknite aktivnosti koje dete voli
Sport, ples, muzika, gluma, izviđači ili kreativne radionice odlična su mesta za upoznavanje vršnjaka sa sličnim interesovanjima. Kada deca dele zajednički hobi, razgovor i druženje dolaze mnogo prirodnije. Osim toga, ovakve aktivnosti doprinose razvoju samopouzdanja i osećaja pripadnosti.
Ne rešavajte svaki problem umesto deteta
Roditeljima je prirodno da žele da zaštite svoje dete, ali je važno dozvoliti mu da postepeno uči kako da rešava manje nesuglasice sa vršnjacima. Ako se posvađa sa drugarom ili drugaricom, razgovarajte o tome šta se dogodilo i pomozite mu da pronađe rešenje, umesto da odmah preuzmete celu situaciju. Na taj način dete razvija emocionalnu zrelost i sposobnost rešavanja konflikata.
Kada treba obratiti dodatnu pažnju?
Ako dete duži vremenski period izbegava svako druženje, pokazuje veliku anksioznost među vršnjacima, često je tužno zbog usamljenosti ili ima poteškoće u komunikaciji koje utiču na svakodnevni život, razgovor sa pedagogom, psihologom ili dečjim psihologom može biti od velike pomoći. Rana podrška može sprečiti da se osećaj usamljenosti produbi i pomoći detetu da razvije sigurnije odnose sa vršnjacima.
Šta roditelji ne bi trebalo da rade?
Kako bi dete lakše gradilo prijateljstva, važno je izbegavati određene greške:
- Ne upoređujte ga sa drugom decom.
- Nemojte ga nazivati stidljivim pred drugima.
- Ne kritikujte njegove pokušaje da stekne prijatelje.
- Ne birajte prijatelje umesto njega.
- Ne očekujte da bude društven na isti način kao druga deca.
Svako dete razvija socijalne veštine svojim tempom.