Dete
Dete
Kada temperature porastu, roditelji često traže najbrži način da rashlade svoje dete. Jedna od čestih dilema jeste da li je kupanje hladnom vodom dobro rešenje ili može više da šteti nego da pomogne.
Iako hladna voda na prvi pogled deluje kao najefikasniji način za osveženje, stručnjaci uglavnom preporučuju oprez. Nagle promene temperature mogu izazvati neprijatan osećaj, stezanje krvnih sudova i dodatno opteretiti organizam, posebno kod beba i mlađe dece.
Mlada ili mlaka voda je bolji izbor
Za rashlađivanje deteta tokom toplih dana mnogo je prikladnija mlaka ili blago osvežavajuća voda nego veoma hladna.
Kupanje u vodi prijatne temperature omogućava telu da se postepeno rashladi, bez naglog temperaturnog šoka. Nakon kupanja telo zadržava prijatan osećaj svežine, a dete se obično oseća opuštenije.
Posebno je važno izbegavati ledenu vodu odmah nakon boravka na jakom suncu ili posle intenzivne igre.
Zašto hladna voda nije najbolje rešenje?
Kada telo dođe u kontakt sa veoma hladnom vodom, krvni sudovi na površini kože se sužavaju. To može privremeno smanjiti odavanje toplote iz organizma, pa rashlađivanje nije onoliko efikasno koliko se čini.
Kod osetljive dece nagla promena temperature može izazvati:
- nelagodnost
- drhtavicu
- plač ili uznemirenost
- ubrzano disanje
- osećaj hladnoće ubrzo nakon kupanja.
Zbog toga je postepeno rashlađivanje bezbedniji izbor.
Koliko često kupati dete leti?
Tokom toplih dana dete se može kupati i češće nego inače ako mu to prija. Kupanje ne mora svaki put uključivati upotrebu sapuna ili kupki. Dovoljno je kratko ispiranje vodom kako bi se uklonili znoj i nečistoće sa kože.
Prečesta upotreba sapuna može isušiti dečju kožu, pa ih je najbolje koristiti jednom dnevno ili prema potrebi.
Drugi načini da rashladite dete
Kupanje nije jedini način da dete lakše podnese letnje vrućine. Korisno je kombinovati više jednostavnih mera.
To podrazumeva:
- redovno unošenje tečnosti u skladu sa uzrastom
- laganu pamučnu odeću svetlih boja
- boravak u hladu tokom najtoplijeg dela dana
- provetravanje prostorija
- kraće boravke napolju u jutarnjim i večernjim satima
- laganije obroke bogate voćem i povrćem.
Na taj način organizam lakše održava normalnu telesnu temperaturu.
Obratite pažnju na znake pregrevanja
Tokom visokih temperatura važno je pratiti kako se dete ponaša.
Simptomi koji mogu ukazivati na pregrevanje uključuju:
- neuobičajenu pospanost
- razdražljivost
- crvenilo kože
- pojačano znojenje ili, kod težih stanja, izostanak znojenja
- glavobolju kod starije dece
- vrtoglavicu
- mučninu
- ubrzano disanje.
Ako primetite ove simptome, premestite dete u hladniji prostor, ponudite mu tečnost ako je uzrast odgovarajući i postepeno ga rashladite mlakom vodom. Ukoliko se stanje ne popravlja ili se pogoršava, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.